Zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin rekao je u srijedu da su Poljska i Mađarska postigle dogovor s Njemačkom o višegodišnjem proračunu EU-a.
> Mađarska i Poljska ne popuštaju na pritisak i ustraju pri vetu na proračun EU-a
> Petir za Narod.hr o pritisku EU na Poljsku: ‘Lijevo-liberalne grupe provode teror’
Poljska i Mađarska blokiraju usvajanje višegodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. i plana za oporavak od koronakrize jer ne žele da se dodjela sredstava iz europskog proračuna uvjetuje poštivanjem tzv. “načela vladavine prava”.
Financijski paket vrijedan je više od 1,8 bilijuna eura.
„Postignut je dogovor u trokutu Varšava-Berlin-Budimpešta”, rekao je Gowin u Varšavi u srijedu, prenosi njemačka agencija dpa.
Gowin je kazao kako vjeruje da će preostale 24 države članice podržati dogovor, ne ulazeći u pojedinosti.
> Davor Dijanović: Bruxellska ucjena – nema novca bez tzv. vladavine prava, tj. Sorosa
> Dva sata nakon poljskog i mađarskog veta: Predsjednica EK u Dnevniku HRT-a
Kazao je kako je optimističan da će poljski premijer Mateusz Morawiecki postići „dobar dogovor” u vezi EU proračuna na predstojećem samitu EU-a u četvrtak.
Njemačko predsjedništvo EU-a sazvalo je za srijedu poslijepodne izvanredni sastanak veleposlanika 27 država članica EU-a o tom pitanju, doznaje se iz europskih izvora.
Mađarski premijer Viktor Orban istaknuo je da je on s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim potpisao izjavu u kojoj su se obvezali da nitko od njih dvojice neće prihvatiti rješenje koje je neprihvatljivo drugoj strani.
EU želi iz političkih razloga uskraćivati novac članicama
Podsjetimo, kao razlog za odbijanje ova dva financijska paketa poljski premijer Mateus Morawiecki naveo je bojazan da bi njegova zemlja mogla biti podložna političkom i institucionaliziranom porobljavanju, a slično je poručio i mađarski premijer Viktor Orban. Naime, EU s jedne strane te Poljska i Mađarska već su dugo vremena u ozbiljnom sukobu zbog toga što Europska komisija želi vezati financiranje projekata uz praćenje takozvane “vladavine prava”. Konkretno, EU želi legalizirati mogućnost da zbog političkih razloga uskraćuje novac koji državama članicama pripada.
Na taj način, EK može bilo kojoj zemlji uskratiti novac iz Europskih fondova, ako procjeni da određena zemlja krši “demokratske standarde”, “ljudska prava”, “slobodu”, “jednakosti” ili “prava manjina”. Isto tako EU je do sada imala mogućnost pokretanja disciplinskog postupka prema članku 7. Ugovora o Europskoj uniji putem kojeg može suspendirati određena prava država članica.
I Budimpešta i Varšava, protiv kojih je u EU “pokrenut postupak zbog podrivanja neovisnosti pravosuđa i slobode medija”, upozoravaju da mehanizam uvjetovanosti nema veze s vladavinom prava, nego da je riječ o instrumentu koji bi se zlorabio za nametanje neprihvatljivih politika i ideologija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
