Kako je Poljska provela decentralizaciju i može li se Hrvatska na to ugledati?

Foto: fah

Boraveći u Iloku u sklopu posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila je o nužnosti decentralizacije Hrvatske, kako fiskalne tako i funkcionalne, rekavši kako joj se čini da je za Hrvatsku u tom smislu možda najbolji poljski model.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica Grabar-Kitarović: Model decentralizacije Poljske je možda najbolji za Hrvatsku

Poljska se često spominje kao primjer države koja je uspješno provela decentralizaciju, te koja putem dobro organiziranih jedinica lokalne samouprave uspjeva doći do velikih europskih sredstava.

Decentralizacija Poljske: 16 vojvodstava, 379 kotara, 2 478 općina

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na koji je način Poljska provela decentralizaciju?

Struktura lokalne samouprave u Republici Poljskoj rezultat je dviju decentralizacijskih reformi.

Poljski teritorij danas je podijeljen na županije (vojvodstva), koji su potom razdijeljeni na kotareve (powiate) koji se potom dijele na općine (gmine). Trenutno Poljska ima 16 vojvodstava (poljski: województwo), 379 kotara (okrug, poljski: powiat) i 2478 općina (poljski: gmina).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, zanimljivo je da su se te jedinice ustrojavale od nižih prema višima. Najprije su, 1990., prvom reformom, ustrojene najniže jedinice lokalne samouprave- općine ili gmine, a u drugoj reformi 1998.-1999. te su gmine raspodijeljene u kotareve, tj. powiate, koje su potom raspoređene u županije ili vojvodstva.

Supsidijarnost temeljem koje je organizirana lokalna samouprava u Poljskoj se spominje u preambuli poljskog Ustava donesenog 1997.

Decentralizacijske reforma u Poljskoj su provođene poprilično brzo te su dale dobre rezultate. Država je prenijela velike ovlasti na vojvodstva. Vojvodstva upravljaju s 40 posto iznosa ukupnih sredstava koje Poljska „povlači“ iz fondova Europske unije. Ta sredstva u početku su se usmjeravala u razvoj prometne infrastrukture, turizam i modernizaciju poljoprivrede što se pokazalo kao pun pogodak za ravnomjeran rast i razvoj ruralnih sredina, a u razdoblju do 2020. godine ponovno će najviše ulagati u infrastrukturu i okoliš. U programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine Poljska upravlja s 31 milijardom eura kako bi provela 16 operativnih programa i jedan poseban program za razvoj 50 najnerazvijenijih sredina u zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Forumi Hrvatske i Poljske na temu decentralizacije

Hrvatska i poljska strana su već imale priliku sastajati se i izmjenjivati iskustva na temu decentralizacije i učinkovite lokalne samouprave.

Hrvatska je vlada 2006. organizirala radionicu s komparativnim iskustvima iz EU-a na temu „Hrvatska: decentralizacija i pružanje usluga“. Na tom skupu sudjelovao je tada i Andrzej Porawski, ravnatelj Udruženja poljskih gradova i član Uprave grada Poznanya, koji je predstavio iskustvo Poljske u provođenju decentralizacije.

Od 2012. do danas Hrvatski savez županija i Savez vojvodstava Poljske svake godine organiziraju Forum poljskih i hrvatskih regija, koji se naizmjenično održava u Hrvatskoj i u Poljskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi Forum poljskih i hrvatskih regija održan je 2012. u Splitu, a iduće godine domaćin Drugog Foruma bio je poljski Kolobrzeg, ljetovalište na Baltičkom moru. Treći forum održan je 2014. u Primoštenu, a uslijedili su: 2015. u poljskoj Bukowini Tatrzanskoj, 2016. u Dubrovniku te, prije nekoliko mjeseci, u poljskom Torunu.

Uspješna Poljska

“Poljska je tom decentralizacijom postigla puno veće uspjehe. Mi, u odnosu na početno razdoblje jesmo uspjeli postići dobro iskorištavanje sredstava iz EU fondova, ali to je još daleko od zadovoljavajućeg” zaključila je predsjednica u Iloku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.