“Može Francuska protjerati ekstremiste, ali što će sa svojim državljanima?”, upozorava politolog prof. dr. Anđelko Milardović komentirajući nedavne islamističke napade u Francuskoj i Austriji.
Ističe da se državama EU dogodio čitav niz propusta u useljeničkoj politici u odnosu na ljude koji su sada druga, treća generacija doseljenika.
“Posljedice te neintegriranosti su paralelna društva, zatvoreni dijelovi velikih gradova zapadne Europe u kojima žive neintegrirani pripadnici raznih etničkih skupina koji ne uvažavaju pozitivne propise država u kojima žive. Temeljno je kad netko dođe negdje, a svi smo mi odnekud došli, da poštuje zakone zemlje u koju je došao i prihvati sustav vrijednosti te države, ali i da se doseljenicima ne uskraćuje kulturni i religijski identitet. No, ne smije se religija pretvarati u političku ideologiju, pa da umjesto islama imamo islamizam koji nema veze s islamom. Problem je što radikalniji dio useljenika ne želi prihvatiti ni zakone, ni sustav vrijednosti država u kojima žive pa dolazi do internog sukoba kultura. U Berlinu, Hamburgu, Frankfurtu imate primjer turske manjine koja živi u paralelnim društvima, izolirana od većine, po svojim pravilima, imaju svoje medije, trgovine, komuniciraju na turskom. Države moraju osmisliti program integracije da se poboljša socijalni status imigranata, ali mora postojati i jača kontrola doseljenika kad ulaze u zemlju”, kaže prof. dr. sc. Milardović u razgovoru s Dijanom Jurasić za Večernji list.
Migracije su danas, dodaje, i sigurnosno pitanje pa se sve više koristi pojam sekuritizacija migracija.
“Sada na naplatu dolazi to što su zakazale politike socijalizacije u obiteljima doseljenika i od strane institucija i taj se problem neće skoro riješiti”, kaže prof. dr. sc. Milardović.
“Može Francuska protjerati ekstremiste, ali što će sa svojim državljanima? Zar je jedino rješenje pratiti sve građane i otkrivati one s lošim namjerama!?”, zaključuje.