Pred Sudom EU-a danas će se održati usmena rasprava u povodu prigovora Hrvatske o nenadležnosti tog suda u sporu koji je Ljubljana pokrenula protiv Zagreba zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, prenosi HRT.
Pred Velikim vijeće Suda EU-a u Luxembourgu održat će se usmena rasprava o tome je li taj sud nadležan za spor koji je pokrenula Slovenija, a ne o sadržaju slovenskih prigovora. Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštovanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a.
Slovenija tvrdi i da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba te direktivu o pomorskom prostornom planiranju.
Hrvatska je lani u prosincu uputila podnesak Sudu EU-a u kojem je istaknula da Sud Europske unije nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Stajalište je Hrvatske da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH u priopćenju je najavilo da će Hrvatska Sudu EU-a argumentirano izložiti kako se tužba zapravo tiče smjera protezanja granice između Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odnosno konkretnije na pitanje jesu li Arbitražni sporazum i arbitražna odluka valjani i jesu li uspostavili novu granicu.
“Kako Arbitražni sporazum nije dio prava EU-a, Sud EU-a nije nadležan tumačiti njegov pravni status, kao ni status s njim povezane ‘arbitražne odluke’. Riječ je o pitanjima međunarodnog prava izvan sustava prava EU-a koja se rješavaju u okviru međunarodnog prava”, stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Bilateralni granični sporovi su izvan područja prava EU-a i izvan nadležnosti Suda EU-a. Hrvatska smatra da bi se obje strane trebale vratiti međusobnom dijalogu i bilateralnim pregovorima dogovoriti zajedničku državnu granicu. Samo tako se može doći do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja granice, dodaje Ministarstvo.
Za Sloveniju arbitražna presuda nije uopće pitanje, nego činjenica, dok Hrvatska govori o navodnoj arbitražnoj odluci.
Odluka Suda o hrvatskom prigovoru o nenadležnosti očekuje se u rujnu ili poslije. Ako Sud prihvati hrvatski prigovor i proglasi se nenadležnim, postupak će biti završen. U suprotnom, Sud bi onda počeo raspravu o sadržaju slovenskih zahtjeva.
Europska komisija se prošle godine odbila pridružiti slovenskoj tužbi, smatrajući da je to pitanje međunarodnog prava koje moraju riješiti uključene države. Zbog toga se našla na udaru kritika u Sloveniji da se praktično i politički postavila na hrvatsku stranu i zanemarila vladavinu prava.
Predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts prošle je godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija. Lenaerts je savjetovao da je bolje umjesto pozivanja na članak 259 iskoristiti članak 273. Taj članak nudi mogućnost da članice pred sudom EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu, rekao je Lenaerts.
