Implementacija arbitražne presude o granici između Slovenije i Hrvatske je u tijeku, a presuda je unesena u slovenski pravni poredak, kazao je u razgovoru za portal Siol.net savjetnik premijera Marjana Šarca za nacionalnu sigurnost i predsjednik povjerenstva za provođenje arbitražne presude koju Hrvatska zbog poznate kontaminacije arbitražnog procesa ne priznaje.
“Ova vlada je jasno rekla da će nastaviti s implementacijom koja je ušla u slovenski pravni poredak, a nastavlja se i na terenu. Tako nastavljamo politiku prijašnje vlade, ali smo se odlučili za konkretnije mjere o kojima ne govorimo toliko koliko prijašnja. U javnosti je o tome malo komuniciranja, ali se više radi”, kazao je u razgovoru Damir Črnčec, nekada direktor više nacionalnih obavještajnih agencija, a danas državni tajnik za sigurnost u kabinetu premijera.
“Presuda se ne može ugraditi u bilateralni dogovor”
U tom je smislu, dodao je Črnčec, zabrinjavajuća nedavna izjava bivšeg slovenskog premijera i čelnika sadašnje oporbe Janeza Janše da bi se arbitražna presuda mogla ugraditi u neki bilateralni dogovor.
“Janša se time postavio na poziciju hrvatskog premijera (Andreja) Plenkovića koji bi i dalje trgovao Piranskim zaljevom, a za nas su stvari potpuno jasne, koordinate na moru su definirane i isključena je bilo kakva trgovina na štetu Slovenije”, kazao je Črnčec. Dodao je kako Slovenija s jedne strane “surađuje u ulasku Hrvatske u Schengen” i želi da se to dogodi, ali da mora za to ispuniti sve kriterije i poštovati schengensku granicu sa Slovenijom i arbitražnu presudu, pa će pričekati kako će se stvari odviti pred sudom EU-a u Luksemburgu, gdje je tužila Hrvatsku, tvrdeći da ona krši europsko pravo.
Najviše dužnosti Črnčec je zauzimao u vrijeme kad je na čelu slovenske vlade bio Janez Janša, te je bio i blizak njegovoj stranci, prema kojoj je sada kritičan.U političkom smislu Janša je za razliku od Šarca “dinosaurus u digitalnom dobu” i političar čiji je glavni motiv djelovanja “revanšizam”, te smatram da više ne može biti predsjednik vlade, kazao je Črnčec.
Izgon državljana BIH
S obzirom na sigurnost, Slovenija je sigurna država koja se mora spremati na odgovore novim prijetnjama npr. jačanjem sigurnosne doktrine i odaziva na kibernetske ugroze, no u njenom prostoru postoje i politički ekstremizmi.
“U Sloveniji su prisutna sva tri tipa radikalizama, odnosno ekstremizama, desni, lijevi i islamski ekstremizam, no moramo jasno razlikovati ekstremizam od nasilnog ekstremizma i terorizma”, kazao je Črnčec. “To je bila poruka da Slovenija neće postati oaza u koju bi se mogao ugnijezditi bilo koji tip ekstremizma”.
Dodao je kako je nedavni izgon trojice državljana iz BiH koji su zbog ekstremnih islamističkih stajališta izgnani iz države bio plod suradnje među više sigurnosnih agencija i da je time odaslana i poruka da se ekstremizmi neće dopuštati, slično kako je poruka poslana i osudom šefa Štajerske straže Andreja Šiška koji je osuđen na 8 mjeseci zatvora zbog pozivanja na državni udar, odnosno nasilnu promjenu ustavnog poretka.