Konačna presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju Ališić i dr. kojom se nalaže Sloveniji povrat stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci izravno se odnosi na sve hrvatske štediše Ljubljanske banke koji su devize ulagali u podružnice te banke izvan Slovenije, a kojima ta stara devizna štednja nije vraćena, navodi se u srijedu u tekstu objavljenom na internetskoj stranici hrvatske vlade.
Veliko vijeće ECHR-a je u srpnju presudilo da je Slovenija obvezna vratiti staru deviznu štednju čime bi se obeštetili bivši štediše Ljubljanske banke izvan Slovenije koji su oštećeni prilikom pretvaranja Ljubljanske banke u Novu ljubljansku banku.
“To znači da se ona odnosi i na štediše nekadašnje Glavne filijale Zagreb Ljubljanske banke d.d., Ljubljana. Nije točno da se presuda odnosi samo na podnositelje zahtjeva (tužitelje) u sporu pred Europskim sudom i da drugi štediše trebaju podizati tužbe pred hrvatskim, slovenskim ili Europskim sudom za ljudska prava radi povrata stare devizne štednje “, piše u tekstu.
Takvim postupanjem, dodaje se, izlažu se samo nepotrebnim troškovima.
“Štoviše, presude donesene po tim tužbama ni do sada nisu dovele do naplate, zbog čega je i došlo do ovog spora pred Europskim sudom”, kaže se u tekstu kojem je cilj pojasniti presudu nakon niza upita štediša Uredu zastupnice Republike Hrvatske pred ECHR-om i raznih medijskih napisa o posljedicama ove presude koja Sloveniji nalaže povrat stare devizne štednje uložene u Ljubljansku banku d.d. Ljubljana.
Hrvatske štediše nekadašnje Glavne filijale Ljubljanske banke Zagreb dijelom je namirila Hrvatska jer su na hrvatske banke prenijeli svoja potraživanja, ali se računa da neprenesena štednja koja nije riješena iznosi više od 130 milijuna eura i da rješenje čeka oko 130.000 štediša.
U tekstu se ističe da je Europski sud u presudi jasno odredio da Slovenija treba vratiti cjelokupnu staru deviznu štednju štedišama pod istim uvjetima pod kojima je takvu štednju vratila onima koji su je imali u slovenskim podružnicama Ljubljanske banke, te u tom cilju treba izmijeniti i zakonodavstvo.
“Tim štedišama devizna štednja je isplaćena na način da je Slovenija 1991. preuzela obvezu plaćanja njihovih izvornih štednih uloga i kamata dospjelih do 31. prosinca 1990. po izvornoj stopi, kao i kamata dospjelih od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 1992. po godišnjoj stopi od 6 posto. Nakon tog razdoblja kamatna stopa je ovisila o tome je li se štediša odlučio za vladine obveznice ili novac”, objašnjava se.
Isto tako se podsjeća da će donesenu presudu nadgledati predstavnici 47 država članica Vijeća Europe, uključujući i Hrvatsku, koji čine Odbor ministara Vijeća Europe.
Slovenija će najkasnije do 16. siječnja 2015., 6 mjeseci nakon donošenja presude, morati Odboru ministara Vijeća Europe predstaviti akcijski plan o načinu izvršenja presude. U roku od godinu od donošenja presude Slovenija treba poduzeti sve mjere, uključujući i promjene zakonodavstva, koje će omogućiti povrat štednje štedišama.
