Slučaj umirovljenog kapetana Vojske Srbije Dragomira Grujovića, protiv kojeg je ovih dana u Sloveniji podignuta optužnica za ratni zločin i pokušaj ubojstva, otvara stara pitanja o tome što je u ratu dopušteno, a što nije, te otkriva različitost gledanja na rat za samostalnost Slovenije 1991. u Ljubljani i Beogradu, prenose slovenski mediji.
Grujović je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i za pokušaj ubojstva pretpostavljenog časnika tadašnje JNA, Slovenca koji je u ratu za Sloveniju prilikom raspada Jugoslavije prešao na stranu tadašnje teritorijalne obrane.
Sve se dogodilo u velikom skladištu eksplozivnih sredstava u Mokronogu kraj Novog Mesta 29. lipnja 1991., kad je Grujović, tada niži oficir JNA, spriječio da se taj objekt preda teritorijalnoj obrani, a zapovjednika skladišta i svojeg pretpostavljenog Branimira Furlana, danas brigadira slovenske vojske na privremenoj dužnosti u stožeru NATO saveza, pokušao ubiti. Na Furlana je tri puta pucao iz vatrenog oružja u pokušaju da spriječi predaju skladišta, odnosno prijelaz na drugu stranu po pozivu tadašnjeg slovenskog predsjednika Milana Kučana. Grujović je nakon toga preuzeo zapovjedništvo nad objektom i 60-ak ročnika, a teritorijalnoj obrani Slovenije zaprijetio da će “pola Slovenije dići u zrak” eksplozijom 7 milijuna litara goriva ako mu se približe, zbog čega je šira okolica morala biti evakuirana.
Kako navode slovenski i srbijanski mediji, Grujović se najprije začudio da su slovenske vlasti, kojima je sve ove godine bio nedostupan, uspjele doći do njegove adrese, a onda je slovenskom sudu uputio odgovor u kojemu se pozvao na ugovor dviju država o pravnoj pomoći. Ujedno je zatražio da mu se optužnica prevede na materinji jezik jer slovenski, kako navodi, ne razumije, pa se o predmetu ne može izjasniti.
Slovenski sud uvažio je optužnicu kojom se Grujović tereti za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i za pokušaj ubojstva, prema kaznenom zakonu bivše SFRJ koji je bio na snazi u spomenuto vrijeme.
Budući da su u Srbiji i nakon gotovo četvrt stoljeća od rata za Sloveniju prisutne teze kako se Slovenija nelegalno “odcijepila” od Jugoslavije te da je JNA tada bila jedina legitimna vojna sila, koja je “branila” zajedničku državu, tamo još uvijek Grujovića neki smatraju herojem, navode slovenski mediji.
Nakon što se Grujović iz Slovenije vratio u Srbiju, tadašnji ministar obrane Veljko Kadijević je starijeg vodnika Grujovića odmah promaknuo u poručnika “zbog izuzetne požrtvovnosti i iskazane hrabrosti” pa u Srbiji i danas ima onih koji ga smatraju junakom i “uzorom srpske vojničke časti”, navodi dnevnik Slovenske novice.
Po njemu su, navodi taj list, u Srbiji jednu vrstu rakije nazvali “grujovača”, a u domaćem ga kraju slave kao “vojvodu”, iako se 2005. umirovio i ostao daleko od očiju javnosti.
Furlan je u međuvremenu ostvario zavidnu karijeru u Slovenskoj vojsci. Između ostalog, završio je jednogodišnji studij na ratnom koledžu kopnene vojske SAD-a, 2006. je unaprijeđen u čin brigadira, a danas služi kao pomoćnik zapovjednika Združenog zapovjedništva snaga NATO saveza u Napulju, što je najviša dužnost na koju se uspio probiti neki slovenski časnik u inozemstvu.