Odluka Velike Britanije na referendumu o izlasku iz EU-a težak je udarac do sada najuspješnijoj europskoj integraciji koja će se morati mijenjati da bi preživjela, naglasak je većine slovenskih medija, ali i političke elite u kojoj euroskepticizam nije popularan način razmišljanja.
“Brexit je težak udarac samoj ideji, projektu koji je desetljećima osiguravao mir, a Unija će se sada u vrijeme tektonskih pomaka u svijetu opet morati baviti sama sobom. EU-27 bez Velike Britanije morat će se pogledati u lice i priznati da je put kojim korača slijepa ulica”, navodi u glavnom komentaru ljubljansko “Delo”.
Vodeći dnevnik u Sloveniji piše da će potencijalnu krizu biti teže rješavati u situaciji pred skorašnje izbore u Njemačkoj i Francuskoj, te da među političkim posljedicama Brexita prijeti i “poljuljana ravnoteža” među članicama.
“Neke od njih boje se dominacije Njemačke, dok se Nijemci boje dominacije mentaliteta perifernog juga”, navodi list te dodaje da su se razlike u konceptima pokazale u vrijeme izbjegličke krize čak i među članicama eurozone, te bi se ako bude preokreta “EU mogla naći među gubitnicima u 21. stoljeću”.
Dan pred britanski referendum slovenski predsjednik Borut Pahor upozorio je da bez obzira na njegov ishod EU neće više nikad biti ista kao prije njega. Dan poslije u komentaru rezultata u razgovoru za Slovensku televiziju bio je još rezolutniji kazavši “Budućnost EU-a je da bude federalna, u suprotnom je više neće biti”.
Nekadašnji premijer i sadašnji predsjednik u Sloveniji je najizraženiji zagovornik njemačkog koncepta federalne Europe i strukturnih reformi kao odgovora na krizu, te ostanka u “čvrstoj jezgri” EU-a sa Francuskom i Njemačkom.
Istaknuti ekonomist Mojmir Mrak rekao je da Europa nakon Brexita neće biti ista kao prije, ali da bi još dramatičniji momenti nastupili ako bi se održali referendumi u jačim članicama eurozone poput Francuske i Nizozemske.
“To bi bio kraj projekta europske zajedničke valute, s dramatičnim posljedicama za EU kao cjelinu”, kazao je Mrak koji sumnja da trenutno postoji spremnost suoči s nastavkom financijske konsolidacije i boljim upravljenjem eurozonom.
Nakon britanske odluke o izlasku pritisci na periferne države u eurozoni će se povećati, a ne smanjiti, smatra Mrak.
Iako posljedice izlaska Ujedinjenog kraljevstva neće odmah biti dramatične, među njima su i povećanje doprinosa ostalih članica za europski proračun, a za Sloveniju i manji izvoz kao rezultat smanjivanja europskog BDP-a u sljedeće dvije godine za 0,5 do 1 posto, navodi se u analizi utjecajnog slovenskog dnevnika.
Odluka Britanaca zatekla je preostalu Europu nespremnom, navodi u velikom naslovu na prvoj stranici ljubljanski list “Dnevnik”, a u prilogu svog britanskog dopisnika tvrdi da je refereendum raspisan zbog sporova u vladajućoj konzervativnoj stranci donio pobjedu “lažljivih političara populista”.
“Pobijedile su laži, ekonomske bajke, engleski nacionalizam i optuživanje EU-a za sve britanske nedaće i grotesknu društvenu nejednakost. Fanatične euroskeptike i eurofobe posljedice Brexita nisu niti zanimale”, navodi se u komentaru.
Nova konzervativna vlada koja će na jesen naslijediti Cameronovu odmah će početi smanjivati socijalna i radna prava koja EU jamči svim državljanima. A Euuropska unija će, želi li preživjeti, morati odmaknuti se od neoliberalnog globalizacijskog modela i opet se okrenuti socijalnim idealima ujedinjene Europe, navodi se u komentaru lista.