Što je TTIP i zašto hrvatski građani ne znaju ništa o tome?!

I dok se u drugim zemljama članicama Europske unije ozbiljno raspravlja o TTIP-u, primjerice Austriji, kod nas gotovo da nije bilo riječi o jednom od najvažnijih ekonomskih pitanja za budućnost Europske unije, ali i Hrvatske.

Što je zapravo TTIP i o čemu se tu radi?

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo ili TTIP, sporazum je o trgovini i ulaganjima o kojem Europska unija trenutno pregovara sa Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o sporazumu o kojem SAD i Europska komisija u ime EU pregovaraju od srpnja 2013. godine.

U pregovorima o trgovini Europska komisija pregovara u ime EU-a i njegovih 28 država članica. Jedan glas koji predstavlja 500 milijuna ljudi učinkovitiji je nego da svaka država EU-a pokušava zasebno pregovarati. U ovom slučaju to je Povjerenik EU-a za trgovinu, odnosno Cecilia Malmström. Povjereniku pomažu timovi pregovarača i stručnjaka iz različitih odjela Komisije – primjerice poljoprivrede, javnog zdravstva i malih i srednjih poduzeća.

Komisija se također savjetuje s predstavnicima civilnog društva. Oni uključuju sljedeće: nevladine organizacije, organizacije poduzetnika, zdravstvene skupine, skupine za zaštitu okoliša, skupine za dobrobit životinja, vjerske skupine, potrošačke skupine, sindikate i trgovinska udruženja. Koliko je poznato, u Hrvatskoj gotovo nitko od navedenih nije kontaktiran u vezi ovog sporazuma, a to je jedna od dužnosti Vlade Republike Hrvatske, kad je u pitanju sporazum TTIP.

Prednosti i mane TTIP-a

Govoreći o prednostima koje sa sobom nosi ovaj transatlantski sporazum tada treba reći kako se radi o stvaranju najveće svjetske zone slobodne trgovine, a tako nešto trebalo bi izazvati gospodarski rast, kako SAD-a tako i Europske unije, što nije mala stvar.

Plus koji ide u prilog sporazumu je i činjenica kako bi se otvorile stotine tisuća novih radnih mjesta unutar Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi gospodarstvu Unije godišnje donio prihod veći od 119 milijardi eura dok bi ekonomija SAD-a profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje.

Ukinula bi se carina na gotovo svu proizvedenu robu i poljoprivredne proizvode, olakšalo bi se poduzećima koja pružaju usluge da to čine u EU-u i SAD-u. Moguće bi bilo i ravnopravno natjecanje poduzeća s obje strane Atlantika na javnim natječajima. Tako bi se javnim tijelima osiguralo više izbora i bolja vrijednost za novac poreznih obveznika.

Protivnici TTIP-a širom Europe ističu kao problem uvoz neoznačenih GMO proizvoda iz SAD-a, odnosno jeftinu GMO hranu. Slabljenje sindikalnih prava također se navodi kao potencijalna opasnost koja bi mogla nastupiti ako dođe do ovog sporazuma. Uvođenje ACTA-e (Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja) još je jedan od prigovora koji se predbacuje pregovaračima, no Europska komisija odbacuje mogućnost uvođenja ACTA-e kroz “stražnja vrata” navodeći kako Pregovarači poštuju odluku Parlamenta i nemaju namjeru pokušati uvesti ACTA u TTIP.

Europska komisija odbacila je mogućnost uvoza jeftine hrane iz SAD-a, kao i uvoz govedine od životinja uzgojenih pomoću hormona rasta. EU neće biti prisiljena od strane SAD-a na privatizaciju javnih (državnih) usluga kao što su zdravstvo i obrazovanje, navode na stranicama Komisije.

Što znači uvođenje TTIP-a za Hrvatsku i njene građane?

Kad sve navedeno sažmemo, možemo slobodno reći kako TTIP ima dosta pozitivnih strana, ali i onih negativnih zbog kojih su ljudi širom Europe zabrinuti. Istina, ekonomija i tržište će rasti, otvorit će se nova radna mjesta, a mi u Hrvatskoj dobro znamo kako je to danas najvažnije – imati posao i prehraniti obitelj. Pitanje se postavlja, s kakvom “hranom” ćemo ju prehranjivati ako SAD ipak kroz TTIP “provuče” svoje kontroverzne prehrambene proizvode.

Hrvatska ovisi o širem ekonomskom gibanju Europske unije, o mogućnosti rada u većem broju država, slobodnijem poslovnom kretanju, izvozu u što više zemalja. Iz te perspektive jasno je i laicima kako je TTIP važan i koristan za razvoj našeg gospodarstva kojem ova Vlada nije uspjela pomoći kroz četiri godine, a prilike je bilo.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: fah