Svjedočenjem konzula RH Ivana Bandića u utorak je u Münchenu započelo 86. ročište u procesu protiv bivših djelatnika tajnih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača zbog sumnje u sudioništvo u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983., na kojem je Bandić ustvrdio da nema saznanja o navodnoj otmici bivšeg dužnosnika savezne Službe državne sigurnosti (SDS) Ivana Lasića.
Trenutni konzul RH u Tuzli i bivši veleposlanik u Mađarskoj Ivan Bandić, rođak zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, svjedočio je video-linkom pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu o saznanjima koja je kao djelatnik obavještajnih službi u Mostaru početkom 90-ih godina imao u vezi s tvrdnjama da je bivši čelnik savezne Službe državne sigurnosti Ivan Lasić početkom devedesetih bio otet i ispitivan u vezi sa slučajem ubojstva Stjepana Đurekovića.
Predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster upitao je Bandića je li točna tvrdnja koju je iznio u dnevniku Globus da je bivši emigrantski političar i jedan od glavnih svjedoka na suđenju Perkoviću i Mustaču, Bože Vukušić, oteo Lasića.
„To je slobodna interpretacija jednog novinara koju ja nisam autorizirao. Informacije o Vukušićevoj otmici Lasića su došle do mene preko trećih“, rekao je Bandić koji je video-vezom svjedočio iz Zagreba.
On je dodao kako tada „nije dobio službene informacije“ o Vukušićevoj otmici Lasića nego da su njega došle „samo glasine“.
Bože Vukušić, bivši emigrantski političar i djelatnik Saborskog povjerenstva za ispitivanje žrtava rata i poraća koje je djelovalo početkom devedesetih, jedan je od glavnih svjedoka optužbe u procesu protiv Perkovića i Mustača, a dio Vukušićeva iskaza zasniva se i na svjedočenju Ivana Lasića 1992. Vukušić je informacije dobivene od Lasića objavio i u svojoj knjizi „Tajni rat Udbe protiv hrvatskog useljeništva“.
Ivan Lasić je kasnije, svjedočeći pred sudom u Münchenu, opovrgao navode koje je dao početkom 90-ih tvrdeći da je tada bio otet i da je iskaz dao pod prisilom pa se tako, po njegovu iskazu pred sudom, i Vukušićeve informacije koje terete Perkovića i Mustača zasnivaju na prisilnom iskazu.
Šeks svjedočio da nije ništa znao o Lasićevoj otmici
U procesu protiv bivših djelatnika tajnih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača u utorak poslijepodne je, video-vezom iz Zagreba, svjedočio savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Vladimir Šeks, koji je opovrgao da ima ikakve veze s otmicom bivšeg djelatnika SDS-a Ivana Lasića 1992., jednog od glavnih svjedoka u ovom procesu.
„Nisam znao da je Lasić otet i doveden u Hrvatsku“, rekao je Šeks, odgovarajući na pitanje predsjednika sudskog vijeća Manfreda Daustera o tome je li upućen u akciju iz 1992. kada je bivši hrvatski emigrantski političar, sada također jedan od glavnih svjedoka u ovom procesu, Bože Vukušić Ivana Lasića odveo iz Mostara u Hrvatsku radi ispitivanja u vezi s ubojstvom Stjepana Đurekovića.
Šeks je reagirao na tvrdnje bivšeg visokog dužnosnika Službe državne sigurnosti (SDS) Ivana Lasića koji je, tijekom svog svjedočenja pred sudom u Muenchenu u svibnju prošle godine, indirektno optužio Vladimira Šeksa da je bio djelatnik Udbe te je na pitanje o tome zašto ga tada nije ispitao Vladimir Šeks, koji je obnašao dužnost glavnog tužitelja RH, odgovorio kako je zaključeno da „ne bi bilo dobro da Udbaš ispituje Udbaša“.
Vladimir Šeks je danas ustvrdio da on nije ni mogao ispitivati Lasića, jer to prema zakonu nije ni predviđeno.
„Ja nisam naredio ispitivanje Lasića jer za to nisam imao ovlasti. Kao tužitelj nisam mogao ispitivati osobe u sklopu istražnog postupka“, rekao je Šeks, koji je na početku svjedočenja odgovarao i o svojim vezama s optuženima.
„Perkovića znam od 1991. iz Osijeka, kada je bio djelatnik SDS-a, a ja predsjednik kriznog stožera za istočnu Slavoniju, a kasnije smo pod nalogom Franje Tuđmana osnovali konferenciju o sprječavanju kriminala i ratnog profiterstva, a Mustača sam upoznao kasnije krajem devedesetih na nekim sjednicama najvišeg državnog vijeća, čiji je on bio član“, odgovorio je Šeks na pitanje predsjednika sudskog vijeća Manfreda Daustera o tome poznaje li optužene.
Nakon toga ga je sudac ispitivao o odnosu s Božom Vukušićem, bivšim emigrantskim političarom i djelatnikom Saborskog povjerenstva za ispitivanje žrtava rata i poraća i jednim od glavnih svjedoka optužbe u procesu protiv Perkovića i Mustača.
„Božu Vukušića sam upoznao 1994. kao potpredsjednik vlade, kad se žalio na odluku da mu se odbije status političkog zatvorenika čime je izgubio pravo na beneficirani staž prilikom izračunavanja mirovinske starosti“, rekao je Šeks.
Tijekom ispitivanja u vezi s političkom prošlošću Bože Vukušića, koji je u Njemačkoj tijekom devedesetih bio osuđen zbog ubojstva i činjenice da mu je za priznavanje mirovine bio priznato vrijeme provedeno u zatvoru, za riječ se htio javiti i optuženik Zdravko Mustač, koji je htio pročitati paragraf hrvatskog zakona o priznavanju političkih zatvorenika, ali su ga u tomu spriječili njegovi odvjetnici.
Dauster je ustvrdio kako je Vukušić 2006. dobio otkaz kao tajnik povjerenstva zbog odsustva s posla, a to vrijeme je proveo svjedočeći u procesu protiv Krunoslava Pratesa, te je upitao Šeksa, koji je tada bio predsjednik Sabora, bi li on danas učinio isto.
„Da sam to znao, ne bi dobio otkaz jer bi to značilo da nije neopravdano izostao s posla“, rekao je Šeks.
Svjedok Wollwerth: Đureković kao suradnik BND-a stekao “pozamašno bogatstvo”
U utorak je pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu u procesu protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, koje se sumnjiči za suučesništvo u ubojstvu Stjepana Đurekovića, kao posljednji svjedok 86. ročišta svjedočio Rudolf Wollwerth, bivši djelatnik Njemačke obavještajne službe (BND) koji je bio zadužen za kontakt s Đurekovićem, koji je bio BND-ov suradnik.
„Đureković je tijekom godina za vrijeme kojih je radio za BND sakupio pozamašno bogatstvo“, rekao je Wollwerth, koji je dodao kako mu je BND nakon dolaska u Njemačku preporučio da „živi povučeno“ ali da se Đureković toga nije držao i postao aktivan u hrvatskoj emigrantskoj sceni.
„Đureković je vjerovao da bi mu BND mogao pomoći i u objavljivanju knjiga u kojima je kritiziran tadašnji jugoslavenski režim“, rekao je Wollwerth i ispričao kako je nekoliko mjeseci prije ubojstva Đureković BND-u požalio kako osjeća da ga prate.
Na pitanje predsjednika sudskog vijeća Manfreda Daustera je li Đureković, koji je do svog odlaska u Njemačku 1982. obnašao visoke menadžerske funkcije u INA-i, BND-u bio zanimljiv zbog mogućih saznanja o rezervama goriva JNA koju je opskrbljivala INA, Wollwerth je odgovorio kako to na zna jer nije bio Đurekovićev glavni kontakt u BND-u.
On je međutim zaključio da se na osnovu novca koje je primio od BND-a moglo raditi o vrlo važnim informacijama. Đureković je, prema informacijama BND-a, za njemačku obavještajnu službu radio od 1975. do 1983., nekoliko mjeseci prije nego što je ubijen.
Proces protiv Perkovića i Mustača se nastavlja sljedećeg tjedna, a krajem veljače svoju procjenu bi trebali iznijeti i vještaci u ovom procesu koji bi trebali utvrditi jesu li po zapovjednoj strukturi jugoslavenskih tajnih službi optuženi mogli biti suodgovorni za ubojstvo koje im se pripisuje.
Zasad je planirano da se posljednje ročište održi sredinom svibnja, ali je moguće da se proces, koji je počeo u listopadu 2014. i prema prvobitnom planu trebao biti okončan u proljeće 2015., produlji do kraja srpnja ove godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa