Još uvijek nema pomaka u pregovorima o budućim odnosima EU-a i Velike Britanije u Bruxellesu, koji se vode bilateralno, dok je plenarna sjednica svih čelnika zemalja članica ponovno odgođena za radnu večeru.
Čelnici zemalja članica EU-a već drugi dan pregovoraju o paketu reformi koje je tražila Velika Britanija prije referenduma na kojem će se britanski građani izjasniti žele li ostati ili izići iz Europske unije.
Cijelu noć s četvrtka na petak vodili su se bilateralni sastanci na različitim razinama, a to je nastavljeno i u petak cijeli dan. Prvotna namjera je bila održati plenarnu sjednicu za vrijeme radnog ručka, ali je onda to stalno pomicano i, prema posljednjim informacijama, čelnici bi se trebali okupiti na plenarnoj sjednici na radnoj večeri, koja bi trebala početi u 20.00 sati.
Prema diplomatskim izvorima, od sudionika sumita je zatraženo da si rezerviraju hotelske sobe za još jednu noć.
Najveća prepreka su, kako se čini, stajališta zemalja istočne i srednje Europe, kojima nisu prihvataljivi britanski zahtjevi za smanjenjem socijalnih naknada za nebritanske radnike iz drugih zemalja članica.
Najteže pitanje ostaje ono koje se odnosi na doplatke za djecu nebritanskih radnika, koja ne žive s roditeljima na otoku. Predlaže se da se doplatci za takvu djecu indeksiraju prema standardima zemlje u kojoj žive, a ne prema britanskom standardu.
Kod tog pitanja dio zemalja ne želi da se to primjenjuje retroaktivno, to jest za djecu radnika koji već rade u Velikoj Britaniji, nego samo za novoprodišle radnike ili novorođenu djecu radnika iz drugih zemalja članica koji rade u Velikoj Britaniji.
Neriješeno je i pitanje razdoblja na koje bi se ograničile socijalne naknade za novopridošle radnike. Iako se ranije spominjala mogućnost da se novopridošlim radnicima ograniči pravo na socijalnu naknadu u prve četiri godine rada u Velikoj Britaniji, neslužbeno se doznaje da je Cameron zaoštrio svoj zahtjev i traži da se takva ograničenja omoguće na razdobolje od ukupno 13 godina – najprije prvih sedam godina, a onda bi se moglo produljiti dva puta po tri godine.
Otvoreno je i pitanje odnosa između zemalja eurozone i onih izvan zajedničke valute. Zemlje eurozone žele osigurati da Velika Britanija nema pravo veta na odluke eurozone, a Britanija da odluke eurozone ne štete zemljama izvan zajedničke valute. Također se želi osigurati da banke u londonskom Cityu ne steknu konkuretnu prednost pred bankama na kontinentu.