Često se u hrvatskim medijima može pročitati i dobiti dojam da Hrvati masovno odlaze raditi i živjeti u Irsku. Isto tako često hrvatska javnost čitajući ili gledajući novinarske priloge iz Irske, ostaje zanesena novom mogućnošću i očito zaintrigirana mnoštvom nekih novih pitanja. Jedna od potvrda da zaista Irska jest uvelike zagolicala hrvatske građane, je fenomen Facebook grupe koja se zove „Idemo u Irsku“, a koja broji 23.500 članova.
Po ovoj velikoj brojci, velikoj za bilo koji socijalni ili ini medij današnjice, jasno nam je da je interes hrvatskih građana za život i rad u Irskoj zaista velik, ali koliko stvarno u Irskoj živi Hrvata, no i svih ostalih brojnih narodnosti koje žive ovdje, pokušat ćemo vam približno odgovoriti u ovom tekstu.
Vjerojatno najfrekventnija sintagma koja se spominje u Facebook grupi „Idemo u Irsku“ za Hrvate i za nositelje hrvatskih putovnica je „PPS number“, odnosno irska i engleska inačica za naš OIB, osobni identifikacijski broj. Ovaj broj je ujedno i osnovni pokazatelj da podnositelj zahtjeva ima namjeru ostati u Irskoj duže od turističkih proputovanja koja su nekako službeno procijenjena na 3 mjeseca boravka u Irskoj. Registracijom PPS broja, podnositelj se unikatno obilježava za sve buduće transakcije između registriranih građana i državnih institucija.
S ovim brojem lakše se legalno dolazi do svih beneficija i informacija koje država omogućuje građanima neposredno ili posredstvom svojih brojnih agencija i ministarstava. Ukoliko se ozbiljno računa na boravak u Irskoj ovaj broj je neophodan, jer preko njega ujedno postajete i porezni obveznik, kao i u obrazovnom sustavu bez registracije osobnog identifikacijskog broja se ništa legalno i redovito ne može postići.
Hrvati kao i svi ostali građani EU nemaju nikakvih legalnih zapreka dobiti osobni identifikacijski broj u Irskoj, ukoliko su se već na nekoj adresi smjestili u Republici Irskoj.
Oko 9000 hrvatskih građana boravi u Republici Irskoj
Na internetskoj stranici irskog ministarstva socijalne skrbi, svakome su dostupne informacije koje vam u produžetku teksta donosimo.
Brojka građana s hrvatskom putovnicom koji su dobili PPS broj ide ovim redom:
– Od 2000. do 2009. godine sveukupno 2289,
– U 2010. godini 51 osoba s hrvatskim dokumentima dobila je PPS broj,
– 2011. godine 60,
– 2012. godini 86,
– 2013. godine 486,
– 2014. godine 2.091,
– 2015. godine od siječnja do listopada 3140 hrvatskih građana skrasilo se negdje u Irskoj.
Dakle, sveukupno prema službenoj evidenciji 8203 Hrvata boravi trenutno u Irskoj. Mjeseci studeni i prosinac 2015. godine još nisu objelodanjeni, ali nećemo puno pogriješiti ako ih gledamo približno prema prethodnim mjesecima, npr. rujan i listopad su prelazili brojku od oko 400 riješenih zahtjeva po mjesecu. Prema tome možemo govoriti o brojci od 9000 Hrvata u Irskoj. Ukoliko oduzmemo broj od 2500 koliko nas je prema ovim podacima bilo prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, ostane 7500 pristiglih u posljednjih dvije i pol godine.
Nakon kraćeg telefonskog razgovora s Ministarstvom socijalne skrbi, uputili su me kako je najbolje da putem e-maila pismeno zatražim daljnje podatke koji me zanimaju. Dobila sam uskoro odgovor da je u posljednje dvije godine do kraja rujna 2015. u ovom zavodu neku vrstu od široke palete socijalne pomoći zatražilo 647 hrvatskih građana. U ovaj broj nije uključen broj dodijeljenih besplatnih liječničkih kartona, koje u pravilu mogu dobiti svi koji žive u Irskoj, a imaju niska ili niže prihode od određenih ucrtanih kvota po raznim kriterijima.
Na spomenutoj Facebook grupi dijele se brojni praktični savjeti, životna i radna iskustva, ali i pojedinosti kako se riješiti raznorazne zavrzlame oko dodjele socijalnih doplataka.
Članovi grupe objavljuju razne sadržaje i informacije: tipa fotografije kako izgleda prvi račun odlaska kod zubara ili kod liječnika, kako najbolje, najljepše dotjerati CV… doista svakakva se iskustva dijele, nerijetko ustupaju se radna mjesta u slučaju kad osobe pronađu bolja od postojećih…
Ovdje ćemo vam donijeti još nekoliko zanimljivih brojki vezanih za sve ostale narodnosti koje su dobile PPS broj u Irskoj u posljednjih nekoliko godina. Pri samom površnom pogledu na te podatke, teško je ne asocirati Irce i multikulturalnost. Tako to izgleda i tako to jest bilo do sada, nema još nikakvih niti nagovijesti da bi se ovaj trend u Irskoj mogao uskoro mijenjati. Što ne znači da se neće ili ne može dogoditi ili da se zrnca netrpeljivosti nisu događala. No, trenutni multi-kulti trend je ponovno u Irskoj u porastu, ni treptaj panici od stranih radnika i doseljenika.
Najviše Poljaka
Na istoj Internet stranici Ministarstva za socijalnu skrb, evidentno je da su Poljaci najbrojniji, iza njih slijede Rumunji, pa Brazilci, Španjolci, Talijani, Amerikanci, Englezi. Portugalci koji su malobrojniji od nas, Litvanci negdje približnom broju kao Hrvati, Indijci, Kinezi, Pakistanci također po brojnosti dosta blizu Hrvatima, Mađari, Francuzi, Nijemci…
Svi nabrojani narodi osim Poljaka i Rumunja u približnom su trendu brojki kao i hrvatski građani. Poljaci su oborili valjda sve rekorde od 2000. do 2015. dobili su 392.564 rješenja za PPS broj. S tim da su do pristupanja Poljske u EU 2006. godine dolazili u jedva primjetnim brojkama, i onda od 2007.-2010. u valovima od 60.000 pa do 93.000 godišnjih useljenika iz Poljske. No, u razdobljima kada je Irska strepila od bankrota na nacionalnoj razini, kada su stisnule godine recesije između 2008.-2014. godine tada su Irci znali češće spominjati taj problem masovne imigracije iz Poljske. Pa se i u medijima moglo pročitati kako svaki četvrti radnik s Poljskom putovnicom u Irskoj prima i prilično dobro živi od socijalne pomoći. Međutim, kako se irska ekonomska slika oporavljala tako se sve manje brojnost imigranata spominjala.
Na posljednjem cenzusu iz 2006. godine Irci su ostali iznenađeni podatkom da na njihovu populaciju od ukupnih 4.595.000 stanovnika, čak 515.068 (11 %) domaćinstava sa svojim ukućanima komunicira na nekom stranom jeziku, a ne na engleskom i staroirskom. Uglavnom pozitivno iznenađeni, jer do tada su Irci bili nekako naviknuti da samo oni idu u imigraciju, a sad su odjednom postali nacija koja prima migrante.
Internet stranica Ministarstva socijalne skrbi, iznosi podatak da je u 2014. godini 172.463 useljenika s raznih krajeva svijeta dobilo svoj PPS broj u Republici Irskoj. Ovoj brojci treba oduzeti 76.100 irskih državljana koji su u 2014. dobili svoj osobni jedinstveni broj. Uglavnom to bi bio broj rođenih irskih državljana u toj godini. U 2015. brojka useljenika se gotovo udvostručila, a natalitet irskih državljana je čak i pao. Tako imamo podatak da je 2015. godine PPS broj ukupno dobilo 300.776 osoba od čega ih je 63.903 s irskim državljanstvom tj. rođenih ove godine.
Potreba za hrvatskom katoličkom misijom
Hrvati u Irskoj još nemaju župu sa svojim hrvatskim svećenikom, nemaju dakle zajednicu koju obično u dijaspori uvijek prate njezini crkveni misionari. Duhovna potreba za katoličkom misijom je velika, čemu svjedoče ponovno brojke. Svaki mjesec unatrag više od pola godine hrvatski svećenik fra Ljubomir Šimunović koji je na službi u Londonu dolazi služiti misu za Hrvate u Dublinu. Također imamo Facebook grupu „Hrvatski katolici u Irskoj“ koja ima 1250 članova.
Tim putem se uglavnom i proširi informacija o vremenskom terminu i lokaciji Svete Mise koja nekako redovito bude u prvom tjednu svakog mjeseca. Svaki mjesec sve više i više vjernika okuplja ova duhovna potreba. Crkva svete Terezije Avilske u centru Dublina jednom mjesečno bude puna Hrvata, koji se mole i pjevaju na svom jeziku. Saznali smo da se u Londonu, u kojemu je osnovana hrvatska misija prije 50 godina, tjedno nedjeljom na Sv. Misi okupi i do dvjesto vjernika, dok u Irskoj brojka je bar dvostruko veća svaki mjesec kada dolazi fratar iz Londona. Prošli mjesec zajedno sa fra Ljubomirom Hrvate u Irskoj pohodio je i hrvatski biskupski povjerenik – ravnatelj inozemne pastve. Odavno u Irskoj imamo hrvatsko veleposlanstvo, diplomate kojima je Irska poslužila ili kao poligon za neku sanjanu, prestižniju destinaciju; stepenicu u karijeri, ili pak kao nagrada za neki težak a „dobro“odrađen zadatak u svojoj domovini.
Bilo bi lijepo da što prije dobijemo svakodnevnu pastoralne službenike i hrvatsku katoličku misiju u Irskoj.
Stana Jurilj
Autorica je završila novinarstvo u Mostaru, živjela u Hercegovini, radila kao vodič s Ircima i Poljacima u Međugorju. U Irskoj s obitelji živi i radi već 13 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa