Masovan priljev tražitelja azila i ekonomskih migranata iz Afrike i Bliskog istoka izazov je Europi s kojim će se morati nositi još mnogo godina, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni u intervjuu za dpa.
“Oni koji govore o laganim rješenjima mogu imati kratkotrajan promidžbeni uspjeh, no mislim da su građani dovoljno odrasli i zreli da razumiju da je posrijedi fenomen koji će trajati cijeli naraštaj, rekao je Gentiloni (60).
“Iluzija je misliti da problem može nestati. Fenomen migracija koji postoji u Europi moramo zajedno rješavati. Jedini drugi način jest prebaciti drugome na leđa, gdje bi svaka zemlja pokušala prebaciti probleme svojem susjedu”, dodao je Gentiloni.
Migracijska kriza pokazala je da je plan raspodjele migranata stvorio duboke podjele među članicama Unije u pogledu broja migranata koji bi trebali biti primljeni i raspoređeni unutar Unije.
Plan preraspodjele migranata konačno je prihvaćen u rujnu, prema kojem bi 160.000 izbjeglica trebalo biti premješteno iz Italije i Grčke u ostale zemlje članice. U isto vrijeme dogovorena je stroža repatrijacijska politika protiv ekonomskih migranata.
Gentiloni priznaje spor napredak provedbe takvih planova – dosad je iz Italije preseljeno manje od stotinu migranata a nijedan iz Grčke – i kaže da su potrebne jače mjere u budućnosti.
Šef talijanske diplomacije kaže ako se pravila ograničavanja kretanja migranata Europskom unijom, poznata kao dublinska pravila, postupno ne uklone, putovanje bez putovnica unutar schengenskog bloka neće dugo trajati.
“Mi poštujemo pravila. No što dulje čekamo s tim da nadvladamo dublinska pravila, to više riskiramo propast Schengena”, rekao je.
Govoreći o EU-afričkom summitu o migraciji, koji će se održati na Malti 10. i 11. studenog, Gentiloni je rekao da bi Europljani “za rješavanje siromaštva i drugih uzroka migracija morali odvojiti dvije milijarde eura pomoći”.
“Naravno, to će dugo trajati”, rekao je Gentiloni, dodajući da je Italiji trebalo 10-15 godina da zaustavi priljev migranata iz zapadnog Balkana.
“Konferencija na Malti je stepenica u procesu koji će trajati godinama”, kazao je.
Gentiloni je istaknuo da je Grčka “zaglibila” zbog priljeva migranata iz Turske, zbog čimbenika koji su izvan kontrole Ankare, poput pogoršanja stanja u zaraćenoj Siriji i rezovima u donacijama za humanitarne organizacije koje vode sirijske izbjegličke logore u Jordanu i Libanonu.
Gentiloni je podržao napore EU-a da pomogne Turskoj u rješavanju migrantske krize, ali je upozorio kako ne treba očekivati da će Ankara “zatvarati i otvarati migracijsku slavinu” na zahtjev EU-a.
On je kazao da se EU morala suočiti s izazovima postizanja većeg ekonomskog rasta, jačanja čvršćih ekonomskih i političkih veza između članica EU i pronalaženja puta na koji način izbjeći da Velika Britanija izađe iz Unije.
“Nema mnogo toga što će ići lako u Europi u nadolazećim mjesecima”, kazao je talijanski ministar. “Europska unija ne može i ne smije biti bez Ujedinjenog Kraljevstva, a Ujedinjeno Kraljevstvo ne može i ne smije biti bez Europske unije”, dodao je Gentiloni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa