Tko (ne)radi nedjeljom u Europi? Većina ima neradni dan ili poslodavac mora platiti dvostruko više

Foto: Fah

Odredba koju dosadašnje Vlade nisu htjele donijeti u normalnim uvjetima, donio je Stožer civilne zaštite u vrijeme pandemije koronavirusa te je u Hrvatskoj konačno uvedena slobodna nedjelja za zaposlene u trgovinama.

Dok se zbog rada nedjeljom lome politička koplja, Nacionalni stožer smatra da je zabrana potrebna kako bi se smanjila mobilnost ljudi za vrijeme pandemije.

Radnici u Hrvatskoj koji rade u trgovinama, njih 180 000, većinom žena, danas imaju slobodan dan u tjednu koji mogu provesti sa svojim obiteljima. Odluka Stožera omogućila je da svi vidimo kako je neradna nedjelja moguća uz organizaciju i planiranje te kako svi možemo biti solidarni s trgovcima kako bi i oni mogli provesti ovaj dan s obitelji.

Važno je i naglasiti kako Hrvatskoj nedostaju i jasni propisi i kontrola isplate nadoknada za rad nedjeljom i praznicima, jer trgovci za svoj rad mogu biti plaćeni tek nekoliko kuna više. U čitavom nizu drugih zemalja to nipošto nije tako.

U Francuskoj rad nedjeljom praktično automatski poslodavca košta dvostruko više, slično je i u Švedskoj. U Njemačkoj je to malo kompliciranije: dodatak na rad nedjeljom je također određen kolektivnim ugovorima, ali obično iznosi oko 50%. Rad na “velike” blagdane – Uskrs ili Božić često znači dodatak od 100%. Tu i država daje poticaj da i tih dana sve funkcionira što bi trebalo funkcionirati. Naime, na te dodatke zaposleni ne plaćaju porez nego je to “čisti” novac.

Podsjećamo da se udruga U ime obitelji godinama zalagala za uvođenje neradne nedjelje zaposlenima u trgovinama. Njezin prijedlog, poslan saborskom Odboru za rad još u ožujku 2017., protupropisno nisu stavljali na dnevni red ni SDP-ovi Mirando Mrsić i Gordan Maras, a na njega se oglušila i HDZ-ova Plenkovićeva vlada.

> Dr. sc. Mato Palić: ‘Zabrana rada nedjeljom je u skladu s Ustavom’

> U ime obitelji već tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju

> Dr. Željka Markić: ‘Zabrana rada nedjeljom je divna vijest. Čekamo još dvije stvari’ 

> (VIDEO) Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske pozdravila odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom

U nastavku donosimo pregled regulacije rada nedjeljom i blagdanima u nekim europskim državama.

Mađarska – uvela zabranu rada nedjeljom pa ju ukinula

Godine 2015. Mađarska je zabranila trgovinama rad nedjeljom uz izuzetke kao što su pekarnice, trgovine na benzinskim postajama, najmanja maloprodajna mjesta itd. Zabrana se nije odnosila na adventsko razdoblje. No, već 2016. Mađarska odustaje od zabrane kako bi spriječila referendum po tom pitanju, kojeg je nezadovoljni dio javnosti planirao inicirati uz podršku oporbenih socijalista.

Austrija – trgovine nedjeljom ne rade

Među zemljama u kojima trgovine nedjeljom ne rade je Austrija, čiji se model u posljednje vrijeme i kod nas ističe kao optimalan. U Austriji je, broj sati koje jedna trgovina tijekom tjedna može raditi ograničen na 72 sata. Radno je vrijeme trgovina tako raspoređeno da radnim danima rade od pet ili šest sati, ovisno o saveznoj pokrajini, pa do 21 sat. Subotom trgovine u Austriji rade od šest do 18 sati, a nedjeljom su, generalno gledano, zatvorene. No, i u Austriji, ističu u HGK, postoje izuzeci od zabrane rada trgovina nedjeljom, i to u turističkim područjima.

Njemačka – trgovine nedjeljom ne rade

Odmor nedjeljom je u Njemačkoj propisan Temeljnim zakonom koji pak potječe od Ustava Weimarske republike. Po njemu, nedjelja služi “za odmor od rada i duhovno uzdizanje”. No Zakon o radu određuje i iznimke: načelno su to poslovi koji se ne mogu učiniti radnim danom, a zapravo takvih poslova ima veoma mnogo. Tu se na primjer spominje medicinsko osoblje, vatrogasci i djelatnici u prometu, ali i ugostitelji, novinari – a nedjeljom svakako rade i djelatnici crkava. No onda tu još dolazi i osoblje za sigurnost, telekomunikacije, pozivni centri, službe za skrb starih i nemoćnih, prenosi dw.com.

I u Njemačkoj, općenito gledano, trgovine nedjeljom ne bi trebale raditi, uz brojne iznimke od tog pravila, pokazuju podaci HGK. Iznimke su, primjerice, pekarnice, prodavaonice cvijeća, trafike i trgovine na željezničkim i benzinskim postajama, kao i u hodočasničkim mjestima.

“Postoje i izuzeci u kojoj neke od saveznih pokrajina u svrhu javnog interesa mogu odobriti otvaranje trgovina nedjeljom”, ističu u HGK, što odražava savezni ustroj Njemačke.

Francuska

I u ovoj zemlji je rad nedjeljom i praznicima slično uređen kao u Njemačkoj, makar po podacima krovne udruge europskih sindikata UNI Global Union, tu trgovine smiju biti otvorene na 12 nedjelja ili praznika godišnje. No zaposlenici se ne smiju prisiliti da rade taj dan. Dodatne olakšice vrijede za turistička područja. Eurostat navodi kako 12,5% zaposlenih u Francuskoj također u pravilu radi nedjeljom.

Španjolska

U toj zemlji je rad nedjeljom uvelike određen pokrajinskim propisima pa tako trgovine u regiji Madrida mogu same odrediti kada će raditi, a u drugim regijama mogu izabrati između 8 i čak 15 nedjelja i blagdana – u pravilu su to turističke regije koje onda rade čitavu sezonu. Eurostat za tu zemlju bilježi da za 16% zaposlenih najčešće i nedjeljom odlazi na posao.

Velika Britanija

Kao zemlja koja je na samom čelu neoliberalnog gospodarstva, tamo praktično nema nikakvih ograničenja za rad nedjeljom. Tako i Eurostat tamo bilježi da 17,9% zaposlenih gotovo redovito radi i tog dana i lošije je samo u Nizozemskoj (18,4%) i Slovačkoj (20,9%).

Italija – rad nedjeljom nije ograničen, pitanje prepušteno pojedinim regijama

U kategoriju onih zemalja u okruženju u kojima je rad trgovina nedjeljom dopušten ulaze, primjerice, prema podacima HGK, Italija i Slovenija. U Italiji, ističu u Komori, radno vrijeme trgovina nije ograničeno, ni tijekom tjedna, ni tijekom vikenda, što uključuje i nedjelju. To je pitanje, zapravo, kažu sugovornici iz HGK, prepušteno regijama. No, u Italiji je ograničena prodaja alkoholnih pića, koja se ne smiju prodavati od 22 do šest sati na benzinskim postajama.

> Trgovinama zabranjen rad nedjeljom i blagdanima

>(VIDEO) Pogledajte dokumentarni film Sedmi dan: Čemu su sve izloženi radnici koji rade 7 dana u tjednu?

>Ivan Munjin: Ni Mrsić ni Maras nisu uputili prijedlog zakona o radu UIO u saborsku proceduru

>Blanka Munjin iz UIO: ‘Radnicima treba omogućiti izbor žele li raditi nedjeljom i ako žele, taj im se rad mora adekvatno platiti’

Slovenija – poslodavac mora platiti dvostruko više

U Sloveniji trgovine smiju raditi nedjeljom, ali je taj rad radnicima plaćen 50% više nego inače.

Sloveniji je, doduše, prije bilo pokušaja ograničavanja rada trgovina nedjeljom, no taj je pokušaj pao na Ustavnom sudu. Od svega, ostala je jedino zabrana prodaje alkohola tijekom noći, kažu nam sugovornici iz Ljubljane.

To, međutim, u slovenskom slučaju ne znači da trgovci mogu raditi baš što hoće, kada hoće i kako hoće. Prepreku tome predstavlja kolektivni ugovor koji su sindikati u srpnju 2018. godine sklopili s poslodavcima, a prema kojem rad nedjeljom treba platiti dvostruko više od rada ostalim danima, pri čemu naknada za rad nedjeljom ne može biti manja od 6,05 eura po satu u bruto iznosu. Uz to, radnik može raditi najviše 20 nedjelja u godini i najviše dvije nedjelje u mjesecu. Rad blagdanima još je skuplji od rada nedjeljom, a radnik ne smije raditi sve blagdane u godini.

Podsjetimo, u Hrvatskoj također rad nedjeljom po zakonu treba dodatno platiti, ali nije definirano koliko, pa poslodavac može radniku isplatiti plaću tek jednu kunu više i time ispuniti svoju zakonsku obavezu.

Zbog svih obaveza koje imaju u Sloveniji, poslodavci za rad nedjeljom i blagdanom nastoje angažirati studente jer je njihov rad jeftiniji. Nadalje, trgovine u manjim mjestima nedjeljom i blagdanom su ili zatvorene ili rade samo u jednoj smjeni, a blagdanom ne rade.

Crna Gora – zabranjen rad nedjeljom

Od zemalja u okruženju u kojima je zabranjen rad trgovina nedjeljom valja spomenuti Crnu Goru. Ondje su, naime, krajem listopada prošle godine zabranili rad trgovina nedjeljom, pokazuju podaci HGK.

Nezadovoljni tom odlukom, poslodavci su podnijeli tužbu Ustavnom sudu Crne Gore.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/jutarnji.hr