Treba li ”idiotima” dopustiti da glasuju, zapitao se lider češke konzervativne stranke i predložio u parlamentu polaganje ispita znanja prije izlaska na izbore. “Može li demokracija donositi zakone koji diskriminiraju glupost i ograničavaju sudjelovanje idiota u javnom životu?”. O ovom fenomenu za Remix News govorio je poljski komentator Grzegorz Górny.
Izraz “idiot”, koji potječe iz drevne Grčke, odnosio se na pojedince usredotočene isključivo na privatni život, bez interesa za politiku ili javne stvari, te su ih zbog toga smatrali neukima. U modernim demokratskim zemljama, prisutnost “idiotâ” – onih koji su ravnodušni prema javnom životu i politici, ali povremeno koriste svoja građanska prava na izborima – postavlja jedinstveni izazov. Taj fenomen pokrenuo je rasprave o mudrosti dopuštanja neinformiranim pojedincima da utječu na buduće odluke putem glasanja.
>Jurica Gudelj o izborima u srijedu: To diskriminira Hrvate u BiH, odluka je skandalozna
Lider češke konzervativne stranke predlaže test znanja prije glasanja
Zapažen pokušaj rješavanja ovog problema dogodio se u Bugarskoj 2016. godine, kada su izmjene izbornog zakona uvele pravilo koje oduzima pravo glasa građanima koji ne glasaju na dva uzastopna izbora iste vrste. Ti pojedinci se uklanjaju s popisa birača, ali mogu povratiti svoje pravo glasa podnošenjem zahtjeva za ponovno upisivanje. To je mjera usmjerena na poticanje građanskog angažmana i implicitno iskorjenjivanje nezainteresiranih ili neobaviještenih.
Međutim, ovo rješenje ne adresira osnovni problem nedovoljno informiranih birača koji sudjeluju na izborima. Prijedlog Jana Kubalcíka, lidera češke Konzervativne stranke, predlaže inovativan pristup: zahtijevanje od građana da polože osnovni test znanja prije glasanja.
>Ristić: Demokracija je bog kojem se klanjaju elite
Cilj testa je isključiti one koji nemaju osnovno razumijevanje političkih i općih znanja
Taj test, sastavljen od deset pitanja nasumično odabranih od tisuću, ima za cilj isključiti one koji nemaju osnovno razumijevanje političkih i općih znanja iz procesa donošenja odluka. Kritičari tvrde da ova metoda diskriminira sve one nedovoljno informirane. Postavlja se pitanje koliko bi ovakva mjera bila pravedna.
Ovaj kontinuirani problem ističe borbu između osiguravanja politički upućenog biračkog tijela i očuvanja inkluzivnih demokratskih načela. Ovaj problem ostavlja otvoreno pitanje je li društvo doista “osuđeno na idiote” kad je u pitanju sudjelovanje na izborima.