Europa je odahnula kada su maratonski pregovori Grčke i njezinih partnera u ponedjeljak urodili spasonosnim dogovorom financijske pomoći koja će tu prezaduženu članicu Europske unije zadržati u eurozoni, a ona će zauzvrat provesti teške reforme.
Čelnici 19 zemalja eurozone postigli su nakon 17 sati pregovora sporazum koji bi trebao omogućiti početak pregovora o trećem programu financijske pomoći za Grčku.
Prema prvim reakcijama dogovor je “povijestan”.
To je “povijesna odluka koja Grčkoj omogućuje ostanak u eurozoni”, rekao je francuski predsjednik Francois Hollande, a odluke grčkoga premijera Aleksisa Ciprasa nazvao je “odvažnim izborom”.
“Sporazum postignut između Grčke i njezinih partnera u eurozoni sadrži široku paletu reformi s kojima, vjerujem, Grčka ima šansu vratiti se na put rasta, ali taj put će bit dug i težak”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Cipras, vođa radikalne ljevice koji je izbore dobio obećanjima da će spašavati grčki narod od novih rezova i koji je prije tjedan dana proveo referendum na kojem su grčki birači odbacili teške europske zahtjeve, u konačnici ih je morao prihvatiti.
Dva bolna ustupka premijera Ciprasa
Prvi je uvjet nastavka sudjelovanja Međunarodnog monetarnog fonda u novom programu financijske pomoći, a drugi da se grčku imovinu od 50 milijardi eura preda vanjskom i neovisnom fondu, koji bi postupno privatizirao tu imovinu.
I Cipras je dobio ustupak pa će sjedište fonda ipak biti u Grčkoj, a ne izvan nje, u Luksemburgu, kako se ranije govorilo.
Prihodi od privatizacije koristit će se za smanjenje grčkog duga i dokapitalizaciju grčkih banaka.
“Da danas nije postignut ovaj dogovor u pitanje bi došla vjerodostojnost Europe”, ustvrdio je Hollande.
U zamjenu za ustupke Grčkoj će se olakšati servisiranje njezina duga kroz dulje rokove otplate i niže kamate.
S pozajmicom od 80 milijarda eura Grci će uspjeti isfinancirati svoje projekte i ispoštovati rokove, što će omogućiti restrukturiranje i olakšanje servisiranja grčkoga duga kroz dulje rokove otplate i niže kamate.
O hitnome financiranju Grčke kako bi se premostilo razdoblje dok se ne ispregovara novi program pomoći, razgovaraju u ponedjeljak popodne ministri financija eurozone na redovitom sastanku.
Sada posao moraju odraditi parlamenti Grčke i članica eurozone
Nakon spasonosnog dogovora zastupnici grčkog parlamenta koji su noću na subotu izglasali premijeru potporu da prihvati europske uvjete, morat će u utorak ili u srijedu izglasati bolne reforme.
I parlamenti nekih država članica eurozone morat će potvrditi dogovor, jer im tako nalaže njihovo zakonodavstvo. Među tim parlamentima je i Bundestag, dom najvećeg europskog gospodarstva, Njemačke koja je u pregovorima bila presudna.
Europski političari komentirali su dogovor s olakšanjem što je izbjegnut crni scenarij grčkoga stečaja.
Francuski premijer Manuel Valls upozorio je da bi “Grexit” (izlazak Grčke iz eurozone) bio “katastrofa” i za Grčke i za eurozonu.
Grci bi “doživjeli gospodarski i socijalni šok bez presedana”, a eurozona bi posljedicama “bila pogođena i oslabljena”
Je li doista sve gotovo
“Cilj pregovora bio je očuvati eurozonu u cijelosti, održati solidarnost i dati nadu Grcima nakon višegodišnje patnje i mjera štednje, iako one nisu završile i Grčka se mora nastaviti truditi kada su one posrijedi”, rekao je Hollande.
Ministar rada u grčkoj vladi Panos Skourletis stoga predviđa da u Grčkoj dogovoreni paket reforma neće proći glatko.
Ponuda Grčkoj neodrživa je, ocjenjuje Skourletis i predviđa da neki zastupnici neće pristati na te bolne uvjete.
Po njemu postoje dva scenarija za provedbu sporazuma: dobiti glasove od drugih stranaka ili formirati vladu nacionalnog jedinstva. Skourletis čak predviđa da će se morati održati izvanredni izbori.
Grčka je zatražila novi program pomoći od oko 53 milijarde eura u slijedeće tri godine, a zauzvrat obećava reforme, koje će donijeti 13 milijardi eura ušteda, kombinacijom povećanja poreza i smanjenjem socijalnih davanja.
Grci koji već šestu godinu grcaju u recesiji koriste program spašavanja EU i MMF-a od 240 milijarda eura, koji ih ipak nije izveo iz krize. Do 30. lipnja Atena nije podmirila dospjelu ratu duga MMF-u od 1,6 milijarde eura, što je bio uvjet za nastavak dobivanja financijske pomoći te je zatražila restrukturiranje duga, no kreditori su rekli da se ne može pregovarati o produljenju programa koji je već istekao.
Premijer Cipras koji uporno ističe da je grčki dug neodrživ, tražio je otpis jednog dijela, no pred nepopustljivošću europskih partnera odabrao je odluku staviti u ruke naroda i raspisao referendum. Birače je pozvao da glasuju protiv novih mjera štednja i rezova kakve predlaže Europa i rekao da će ojačan tim “ne” koji je u konačnici iznosio više od 60 posto, osnažiti svoje pregovaračke pozicije. Prošli je tjedan dostavio svoje prijedloge reforma, dobio je za njih zeleno svjetlo svog parlamenta i u ponedjeljak ujutro s partnerima i dogovorio sporazum.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
