Nekoliko vodećih čelnika europskih političkih skupina u Europskom parlamentu izrazilo je svoje neslaganje zbog najave da će čelnici zemalja članica EU-a dva dana nakon izbora razgovarati o mogućem kandidatu za budućeg predsjednika Europske komisije, izrazivši zabrinutost da bi Parlament mogao biti zaobiđen po tom pitanju.
“Mi smo ti koji trebamo odlučiti i konačno izglasovati predsjednika Komisije”, izjavio je na konferenciji za novinare šef europskih socijalista u Europskom parlamentu Hannes Swoboda.
Ljutnju parlamentaraca izazvao je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy koji je za 27. svibnja, dva dana nakon izbora za Europski parlament, pozvao čelnike 28 zemalja članica EU-a na neformalnu večeru u Bruxellesu kako bi razgovarali o nasljedniku Josea Manuela Barrosa na čelu Europske komisije.
Mandat sadašnjoj Komisiji i njezinu predsjedniku istječe 31. listopada, a Europsko vijeće trebalo bi na svom summitu u lipnju imenovati novog kandidata za predsjednika Komisije, o kojem bi novi saziv Europskog parlamenta trebao glasovati na svoj prvoj prvoj plenarnoj sjednici u srpnju.
Van Rompuy je u pozivnom pismu za neformalnu večeru rekao da cilj sastanka nije rasprava o imenovanju novog predsjednika Komisije nego da se razmotri ima li neki od kandidata moguću većinu u Parlamentu.
Ako Europsko vijeće nakon neformalne večere predloži neko ime za predsjednika Komisije, “tog će kandidata parlament odbiti”, rekao je čelnik Zelenih u EP-u Daniel Cohn-Bendit. “Van Rompuy je provokator. Dosta je toga tipa koji priča bilo što, bilo kada. Neka nas prestane gnjaviti”, nastavio je Cohn-Bendit.
Drugi čelnik Zelenih Jose Bove pozvao je Van Rompuya da otkaže sastanak koji je zakazan za 27. svibnja. “To je skandal, ne možemo prihvatiti da se tako ismijava demokracija”, rekao je Bove.
S druge strane, predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul nema ništa protiv te večere. “Koliko ja znam to je samo neformalna večera, na kojoj neće biti prijedloga. Svi su slobodni raspravljati, a Parlament je slobodan glasovati”, rekao je Daul.
Šef liberalne skupine i njihov kandidat za predsjednika Komisije Guy Verhofstadt također se ne uzbuđuje previše zbog tog sastanka. “Mislim da je dosta brzo sazvan taj sastanak, samo 48 sati nakon izbora, ali Europsko vijeće ima pravo organizirati svoj posao kako hoće”, rekao je Verhofstadt.
Predsjednika Europske komisije kao i do sada bira Europsko vijeće, to jest šefovi država ili vlada, s tim da sada po Lisabonskom ugovoru oni pri tome moraju uzeti u obzir rezultate izbora za Europski parlament.
Ta odredba ipak nije obvezujuća za Europsko vijeće, tako da mnogi čelnici, među njima i njemačka kancelarka Angela Merkel, kažu da tu nema automatizma, to jest da kandidat stranke koja je dobila najviše glasova neće automatski postati predsjednikom Europske komisije.
Europske političke stranke odlučile su prvi put u povijesti da će za ove izbore, koji se održavaju od 22. do 25. svibnja, imati svoje kandidate za predsjednika Europske komisije.
Socijalisti i liberali su već odlučili. Socijaliste će predvoditi sadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, a liberale bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt.
Europska pučka stranka svog će kandidata imenovati na kongresu početkom ožujka, a glavni favorit je po svemu sudeći donedavni dugogodišnji luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.
Financial Times je u utorak objavio da Juncker ima potporu ključnih europskih čelnika, među njima i njemačke kancelarke Angele Merkel, za koju su do sada smatralo da nije oduševljena Junckerovom kandidaturom.
“Većina čelnika, uključujući i Merkel, podupiru Junckera kao kandidata EPP-a za predsjednika Komisije. Za njega je upaljeno zeleno svjetlo da postane kandidat”, piše Financial Times, pozivajući se na neimenovani izvor europskih pučana.
U igri nije samo izbor novog predsjednika Europske komisije. Ove će godine također trebati izabrati novog predsjednika Europskog vijeća, koji će zamijeniti Van Rompuya, novog visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku umjesto Catherine Ashton. Iako nema izravne veze s popunjavanjem čelnih mjesta u Europskoj uniji, nije nebitno ni to što se na jesen bira novi glavni tajnik NATO-a, mjesto koje po tradiciji pripada nekome iz europskih članica Saveza.
Pri izboru tih imena morat će se voditi računa o političkoj pripadnosti, ali i o ravnoteži muškaraci-žene, stare i nove članice, o zemlji iz koje dolaze mogući kandidati i još o puno faktora.
Postoje spekulacije da bi primjerice Juncker mogao završiti i kao predsjednik Europskog vijeća te da je Guy Verhofstadat svjestan da ne može postati predsjednikom Komisije, ali bi dobar rezultat na izborima osigurao mjesto predsjednika Parlamenta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa