Ugledni švedski list kritizira mjere koje država provodi zbog koronavirusa: Ističe se problem eutanazije starijih osoba

Foto: Thinkstock

Švedski model kontrole epidemije koronavirusa uspio je, objavio je jučer tamošnji premijer Stefan Löfven, ali i istaknuo da ipak nije gotovo jer je borba s virusom “maraton”. Tih “ali” bilo je još – dan prije kazao je kako je vrijeme da pokrenu ekonomiju u koju, su unatoč tome što nije bilo zatvaranja kao u drugim državama, kao pomoć malim i srednjim tvrtkama upumpali 23 milijarde kruna (više od 28 milijardi kuna) te najavio mogućnost podizanja poreza.

Kolektivni imunitet daleko

Jedan “ali” odnosio se na imidž Švedske u svijetu – vrlo oprezno kazao je kako smatra da on nije narušen te da će se uspjeh raznih modela mjeriti naknadno. Još jedno “ali” rezultati su testiranja prisutnosti antitijela kod 1200 stanovnika iz devet regija koje je provela Agencija za javno zdravstvo pod vodstvom glavnog epidemiologa Andersa Tegnella i odražava stanje prošlog mjeseca. Prema jučer objavljenim rezultatima, kad je broj preminulih dosegnuo 3831, kolektivni imunitet je daleko: najviše onih s antitijelima je u Stockholmu i to 7,3 posto, u regiji Skåne taj je postotak 4,2, a u Västra Götalandu 3,7 posto, prenosi Večernji list.

>Kamere provjeravaju tko ne nosi zaštitne maske u Francuskoj: Javnost zabrinuta zbog sve većeg nadzora ljudi

Doduše, znanstvenici s Karolinska instituta dobili su više brojke, pa kažu da je Stockholmu 10 posto stanovnika s antitijelima protiv koronavirusa. Najmanje antitijela je kod starijih, a upravo su oni jučer bili ponovno u središtu zanimanja. Nakon većinom anonimnih iskustava koje su s medijima dijelili djelatnici domova te potpunog ignoriranja mogućnosti, koja je formalizirana u službenim dokumentima nekih regija, poput Gävleborga, kao protokol liječenja u palijativnoj skrbi, što je pojam koji se tumači vrlo labavo i široko, a ne samo kao “skrb za umiruće”, i koja kaže (uz napomenu da je riječ o individualiziranom pristupu) – ne propisujte kisik, nego morfij, jučer je o tome progovorio najugledniji švedski dnevni list Dagens Nyheter.

Taj problem jest da kisik zakonom nije dostupan u domovima jer postoje stroga pravila vezana za rukovanje respiratorima, ali isto tako da njihovi štićenici ni ne stižu do bolnica u kojima imaju šansu preživjeti. A kako izgleda život u domovima, opisali su brojni djelatnici koji su kazali da nemaju zaštitnu opremu, da bolesni štićenici nisu odvojeni od zdravih, a usto osoblje redovito cirkulira cijelim objektom. Švedski je list citirao profesora gerijatrijske medicine Yngvea Gustafsona koji iznosi optužbe o aktivnoj eutanaziji.

Kontrola nad školovanjem

A kad se govori o pravima i obvezama, još je jedan faktor do sada slabo spominjan. Država i vlasti, koje svoj model velikim dijelom temelje na osobnoj odgovornosti (doduše, postavlja se i pitanje bi li Švedska s malim brojem policajaca i mogla provoditi moguće službene mjere), u jednom potpuno preuzima kontrolu nad životima dijela građana, a riječ je o djeci, i to kada je riječ o školovaniju. Primjerice, roditelj može odlučiti hoće li ili neće cijepiti dijete (procijepljenost je golema), ali ne i hoće li ga slati u školu.

Koncept “Skolplikt” označava dužnost roditelja da štite dobrobit svoje djece tako što će osiguravati da idu u školu. Tamo nema školovanja kod kuće, pa ni tijekom epidemije, a na škole se ne odnosi zabrana okupljanja. Procijenjeno je da djeca ili manje obolijevaju ili da nisu vektori prijenosa pa osnovne škole rade, a roditelji koji ne žele slati djecu u školu dobivaju dopise od ravnatelja, pod čijom su ingerencijom dolasci na nastavu, te potom i prijave socijalnim službama.

Trenutno više tisuća ljudi odbija slati djecu na nastavu i s njima je kod kuće. Šveđani više nego građani bilo koje druge države sada rade od kuće i prakticiraju socijalnu distancu. Tako će vjerojatnoi poslušati premijerovu preporuku da ne putuju ovog produženog vikenda, ali ni tijekom ljeta. Istraživanje agencije Novus kaže da 42 posto ispitanika planira putovati unutar svoje regije Švedske ili regije, dok se samo tri posto vidi u inozemstvu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list