Njemačka politička javnost nakon izbora za 19. saziv Bundestaga, analizira rezultate i priprema se za razdoblje u kojem će po prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Bundestagu sjediti predstavnici jedne desno populističke stranke.
Uspjeh Alternative za Njemačku (AfD), koja se nametnula kao treća politička snaga na nedjeljnim izborima, glavna je tema svih informativnih emisija i okruglih stolova u izbornoj večeri. Tradicionalni okrugli stol javnog servisa ARD, nakon središnje informativne emisije, na kojem sudjeluju predsjednici stranaka izabranih u Bundestag, prošao je u znaku obračunavanja šest demokratskih stranaka s AfD-om.
Prema procjenama na temelju prebrojanih glasova, AfD je osvojio 13 posto glasova i time postao treća politička snaga u zemlji. Etabliranim strankama, i to je pokazao susret u studiju ARD-a, teško je nositi se s tom činjenicom. Jer dosad se u svom političkom radu u parlamentima saveznih pokrajina AfD pokazao kao krajnje nekonstruktivna politička snaga koja se ističe isključivo provokacijama i kršenjem tabua vezanih uz tamniju stranu njemačke povijesti.
Na raspravu u studiju AfD je poslao svog glasnogovornika Joerga Meuthena i time već pokazao da se ne namjerava držati ustaljenih političkih pravila, jer je običaj da na ovaj okrugli stol dolaze predsjednici ili glavni kandidati parlamentarnih stranaka.
Politički komentari govore o povijesnom rezu, o tomu kako ništa više neće biti isto kao prije ulaska AfD-a u parlament najveće europske države. Neki komentatori, kao Heribert Prantl iz Sueddeutsche Zeitunga, ne skrivaju svoje nezadovoljstvo uspjehom AfD-a.
Svoje ogorčenje pokazalo je i oko 700 prosvjednika koji su u nedjelju navečer prosvjedovali pred jednim klubom na poznatom Alexanderplatzu, u središtu Berlina, gdje je AfD slavio svoj povijesni ulazak u Bundestag.
“Do sada su huškali protiv muslimana i izbjeglica, a sutra se to može okrenuti i protiv nas”, rekao je Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, koji je ukazao na to da je AfD stranka koja trpi ekstremne desne tendencije u svojim redovima i širi netrpeljivost prema manjinama.
Predsjednik Svjetskog židovskog kongresa Ronald Lauder otišao je još dalje i AfD-a opisao kao “sramotni i reakcionarni pokret koji podsjeća na ono najgore iz njemačke povijesti”.
Uspjeh AfD-a jača pritisak na Merkel
AfD je neposredno i jedan od razloga zbog kojeg socijaldemokrati više ne žele sudjelovati u radu vlade, nego se žele, kako je rekao predsjednik SPD-a Martin Schulz, usredotočiti na rad u oporbi i “borbu za demokraciju”. Jer ulazak AfD-a u Bundestag, kako je istaknuto, niti jednog demokratski nastrojenog građanina Njemačke ne može ostaviti ravnodušnim.
Iako je kancelarka Angela Merkel u prvom direktnom sučeljavanju s predstavnicima AfD-a nakon izbora pokušavala ignorirati značenje činjenice da je po prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Bundestag ušla stranka koja stoji desnije od njezine Unije, ova promjena će itekako utjecati na njezin budući politički rad.
I to prije svega zbog manjeg partnera u Uniji CDU/CSU, Kršćansko-socijalne unije, koja zastupa demokršćansku opciju u Bavarskoj. CSU je pod velikim pritiskom, velik broj njihovih tradicionalnih birača se okrenuo AfD-u, a izbori za lokalni parlament u Bavarskoj su već sljedeće godine.
“Mi moramo obraniti naše pozicije na desnom spektru”, rekao je sinoć predsjednik CSU-a Horst Seehofer. A to znači da će pritisak na kancelarku, koja je u svom političkom habitusu, kako je to primijetio komentator Der Spiegla, više socijaldemokratska nego demokršćanska kancelarka, iz CSU-a biti još snažniji nego dosad.
Unija CDU/CSU je od prošlih izbora 2013. izgubila povjerenje 8,6 posto birača te se nalazi na povijesno niskoj razini od 32,9 posto. SPD je izgubio povjerenje 4,9 posto birača te je također, s 20,5 posto, ostvario najslabiji poslijeratni rezultat.
AfD se s 12,9 posto nalazi ispred FDP-a (liberali) s 10,7 posto, koji je uspio nakon četiri godina izbivanja vratiti se u Bundestag. Stranka Ljevica je osvojila 9,2, a Zeleni 8,9 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa