Njemačka vlada trenutačno radi na razvoju vlastite strategije prema Kini. Kako stvari stoje, luka Hamburg bit će početak njemačko-kineske kooperacije u velikom stilu – i to ne samo na području Njemačke, već i u ostatku Europe.
Po navodima WDR-a i NDR-a, Ured kancelara Olafa Scholza je podržao kinesku investiciju, i to usprkos snažnom otporu šest saveznih ministarstava koja su zapravo htjela kompletno zabraniti ulazak Kineza u HHLA – jer bi onda Kina dobila prevelik utjecaj i „ucjenjivački potencijal”.
Angela Titzrath smatra da bi Kina i Hamburg u budućnosti trebali tješnje surađivati – i rasti. Šefica Hamburške luke i logistike (HHLA) u kolovozu 2019. je na jednom službenom putu u Šangaju govorila o gospodarskim šansama koje se nude Hamburgu u slučaju produbljenja ekonomske suradnje s Kinom, piše DW
Hamburg bi, rekla je sudeći po tadašnjim medijskim izvještajima, trebao „postati zadnja postaja novog Puta svile”. Delegaciju iz Hamburga tada je predvodio gradonačelnik hanzeatske metropole na rijeci Labi Peter Tschentscher (SPD).
Kina i Njemačka produbljuju suradnju preko luke Hamburg
Tri godine poslije ta se najavljena ekonomska suradnja produbljuje: kineska državna kompanija Cosco uskoro bi mogla postati suvlasnik Hamburške luke. Pregovori su u tijeku s brodarskim divom s Dalekog istoka. I kako stvari stoje, to bi mogao biti početak njemačko-kineske kooperacije u velikom stilu – i to ne samo na području Njemačke, već i u ostatku Europe. To naime stoji u internoj analizi savezne vlade, koja se naslanja na tri sporazuma između Coscoa i HHLA u protekle tri godine.
Sudeći po analizi savezne vlade dvije strane planiraju realizaciju strateškog partnerstva koje bi se moglo prostirati na području Baltičkog, ali i Sredozemnog mora. Već 2020. je naime internim sporazumom razmatrana mogućnost budućeg suvlasničkog angažmana HHLA u nekom Coscovom terminalu na Sredozemlju – na primjer u grčkom Pireju, gdje je kineski brodar većinski vlasnik.
No comment…
Sudeći po sadržaju dokumenta koji potječe iz Saveznog ministarstva gospodarstva, firme su se osim toga dogovorile da će potražiti mogućnost zajedničkog angažmana u nekom terminalu u Poljskoj. U internom dokumentu se kao moguće luke spominju Gdanjsk i Gdynia. Cosco je već sad aktivan u Europi, suvlasnik je nekoliko terminala, ali do sada Kinezi nisu bilo aktivni na području Baltika.
Savezno ministarstvo gospodarstva ne odgovara na novinarske upite o ovoj temi. Samo je priopćeno da savezna vlada ne želi komentirati poduzetničke odluke pojedinih firmi kao što je HHLA. A HHLA je pak demantirao navode o tome da s kineskim partnerom slijedi konkretne planove po pitanju preuzimanja udjela u nekoj luci u Poljskoj. “To nije točno”, rekao je jedan glasnogovornik. I dodao da se ne želi komentirati „tržišne glasine”, odnosno da HHLA generalno ne govori javno o sadržaju ugovora i dogovora s partnerima. Cosco nije odgovorio na novinarski upit.
„Ulazak” u Hamburg
Cosco je izvorno planirao preuzeti 35%-tni vlasnički udio u kontejnerskom terminalu Tollerort u Luci Hamburg. Savezna vlada je koncem listopada dala „zeleno svjetlo” za ulazak Kineza u Hamburg, ali s maksimalnim suvlasničkim udjelom od 24,9%. Po navodima WDR-a i NDR-a, Ured kancelara Olafa Scholza je podržao kinesku investiciju, i to usprkos snažnom otporu šest saveznih ministarstava koja su zapravo htjela kompletno zabraniti ulazak Kineza u HHLA – jer bi onda Kina dobila prevelik utjecaj i „ucjenjivački potencijal”.
Cosco je već sad najvažnija klijent Kontejnerskog terminala Tollerort (CTT). U 2021. godini kineski udio u pretovaru robe je iznosio 65% ukupnog volumena, odnosno Kinezi su bili zaslužni za 70 % prometa CTT-a. U spomenutim dokumentima dvije firme govore i o budućoj suradnji HHLA i kineskog koncerna Cosco i na drugim područjima: od željezničkog prometa pa do razvoja logističkih projekata.
Kineska strategija
Njemačka vlada trenutačno radi na razvoju vlastite strategije prema Kini. U radnom dokumentu koji izrađuje Savezno ministarstvo vanjskih poslova važnu ulogu igraju i investicije u luke. One su „posebno osjetljive”, tvrdi se. „Inicijativa Puta svile” za Kinu je „važan instrument povećavanja kineskog političkog i ekonomskog utjecaja u brojnim zemljama”, stoji u tom dokumentu. Ministarstvo vanjskih poslova je bilo protiv ulaska Coscoa u HHLA.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
