Danas će se saznati najnoviji rezultati PISA testova, OECD-ovog istraživanja provedenoga 2018. godine. PISA je međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika koji mjeri sposobnost 15-godišnjaka da primijene ono što su naučili u rješavanju problema iz čitanja, matematike i znanosti.
Prema dosadašnjim pokazateljima tog testiranja, hrvatski učenici bili su ispodprosječni, a primjerice oni iz Estonije natprosječni. Estonski učenici imaju jedne od najboljih rezultata, pa su tako prema rezultatima iz 2016. godine bili na trećem mjestu u znanosti, dok je Velika Britanija bila na 15. mjestu. U čitanju, Estonija je zauzela prestižno šesto mjesto, a Britanija 22, a hrvatski učenici su tada u prirodoslovnoj pismenosti zauzeli 41. mjesto, a u čitanju 31.
“Nastavnici imaju relativno visoku razinu slobode pri osmišljavanju predavanja“, odgovara Rando Kuustik, ravnatelj jedne estonijske gimnazije, na pitanje BBC-a.
“Mislim da su nastavnici glavni razlog zašto nam ide tako dobro. Naravno, uz slobodu izvođenja nastave i učenike koji su željni znanja”, dodao je.
Kad je Estonija postala neovisna, okrenula se prema Finskoj kao smjernici za model obrazovanja. Ministrica obrazovanja Mailis Reps rekla je da su ciljali na nordijsku razinu jednakosti.
Tako osim neke nadoknade za vrtić, građani Estonije ne plaćaju više ništa direktno za obrazovanje svoje djece.
“Besplatno u Estoniji doista znači besplatno. Roditelji ne plaćaju udžbenike, ne plaćaju ručak u školi, ne plaćaju školski prijevoz”, ustvrdila je ministrica Reps.
“Kreirali smo tradiciju konstantnog učenja, pomalo poput azijskih zemalja. Učimo mnogo i u to ulažemo puno sati. To znači da stalno imamo živahnu raspravu s roditeljima o tome imaju li djeca previše domaće zadaće“, dodala je.
Škole također imaju svoj e-sustav te se puno zadataka obavlja i ocjenjuje online. Knjige za školu su također dostupne elektroničkim putem kako bi se učenicima olakšao rad na domaćoj zadaći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa