Njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) objavio je službene brojke za 2023. koje pokazuju da su zahtjevi za azilom značajno porasli u usporedbi s 2022. Naime, podaci pokazuju da je prošle godine u Njemačkoj podneseno gotovo 352.000 zahtjeva za azilom, što je povećanje od 51,1 % u usporedbi s 218.000 zahtjeva u 2022. Brojka uključuje i 23.000 “naknadnih” zahtjeva migranata koji su već barem jednom odbijeni.
Ukrajinske izbjeglice nisu uključene u statistiku budući da imaju poseban program za podnošenje zahtjeva za azil u zemlji, piše The European Conservative. Inače, Njemačka prima najveću populaciju ukrajinskih izbjeglica u Europi s gotovo 1,2 milijuna, ili blizu 29 % svih ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine u Europsku uniju.
>‘Ove bi brojke trebale potresti političare’: Što Nijemci misle o migrantima iz većinski muslimanskih zemalja?
Sirija, Turska pa Afganistan
Većina zahtjeva koje je objavio BAMF uglavnom je došlo od migranata bliskoistočnog i afričkog podrijetla. Najzastupljenije se države su Sirija (105.000), Turska (63.000) i Afganistan (54.000). U prvih deset su još Irak, Iran, Somalija i Eritreja, kao i Ruska Federacija.
Podaci također otkrivaju da je 2023. BAMF odobrio gotovo 262.000 zahtjeva za azil, što je rezultiralo stopom odobrenja od 51,7%. Onima kojima su zahtjevi odbijeni izdaje se “zahtjev” za napuštanje zemlje, ali provođenje deportacija spada pod državne obveze i ne provodi ih savezni ured.
>Raspudić: Migrante na Zapadu više ne žele, a mi ćemo ih morati držati ili plaćati ako ih ne želimo
Nadalje, kako je objasnio BAMF, odbijeni podnositelji zahtjeva mogu podnijeti daljnji zahtjev za takozvani “tolerirani” status (zbog nemogućnosti putovanja, na primjer), te mogu ostati u Njemačkoj, a istovremeno primati beneficije. Samo u prvih šest mjeseci 2023. više od 54.000 neuspjelih tražitelja azila dobilo je “toleranciju” i državnu pomoć u Njemačkoj.
Štoviše, objavljeni podaci pokazuju da postoji još 240.000 neriješenih zahtjeva za azil od kraja prosinca.
“Broj izbjeglica koji pokušavaju ući u Njemačku trenutno je previsok”, rekao je kancelar Scholz krajem rujna, požalivši se da više od 70 posto tražitelja azila nije bilo registrirano prije unatoč tome što su putovali kroz više europskih zemalja.
>Bivši šef poljske diplomacije: Migracijski pakt EU-a je ‘recept za europsko samoubojstvo’
Kako bi se suprotstavila priljevu, Scholzova vlada uvela je nekoliko kontrolnih točaka na njemačkim granicama, kao i ideju o nametanju “fleksibilnih” gornjih granica za godišnje zahtjeve za azil, iako od toga na kraju nije bilo ništa.
Nijemci žele promjene
Prema rezultatima velike studije objavljene u listopadu, većina Nijemaca vrlo je nezadovoljna vladinom migracijskom politikom. Oko 78 % ispitanika kaže da Berlin ne uspijeva integrirati izbjeglice, odnosno deportirati neuspješne tražitelje azila. Nadalje, 70 % Nijemaca vjeruje da reforma zakona EU-a (s novim Paktom o migraciji) neće riješiti probleme zemlje, dok je samo oko 27 % ispitanika reklo da bi migracija (uključujući migraciju radne snage) mogla imati neke koristi za Njemačku.
>Njemački kršćanski demokrati ponovno otkrivaju kršćanstvo dok im alternativa puše za vratom
Jasno je da Nijemci žele promjenu u diskursu o migracijama, a za to više ne vide potencijal u sadašnjem vodstvu. Ovo bi također moglo objasniti skokovitu popularnost Alternative Für Deutschland (AfD) koja se žestoko protivi migracijama. AfD je već šest mjeseci na drugom mjestu u anketama, a trenutno mu se popularnost mjeri na 22 %, deset bodova iza CDU-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa