Banke su ostvarile profit, neka ga vrate dužnicima. Odgovor je to profesora Drage Jakovčevića i Ivana Lovrinovića na prozivanja Hrvatske udruge banake da neargumentirano govore o slučaju švicarskog franka i zavode javnost prenosi HRT.
“Hrvatske banke su u istoj godini zaradile 200 milijuna kuna, a Grupa je zaradila ekstradobit od 3,3 milijarde kuna. S druge strane, to je bio teret hrvatskih dužnika. To je istina, to je ono što smo govorili i zato smo bili ovako grubo napadnuti”, rekao je Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare s predstavnicima Udruge Franak ustvrdili su da im bankari ugrožavaju Ustavom zaštićenu slobodu javne riječi.
“Radi se o nasrtaju na slobodu javne riječi pa slijedi da se radi o nečemu što mi tumačimo kao nervozu od strane Hrvatske udruge banaka. Očito je da oni žele stvari rješavati preko koljena i nemaju vremena za argumentiranu raspravu”, dodao je.
Banke špekulativni rizik prebacile na građane
“Pretpostavljali smo da su banke davale kredite bez depozita u švicarcima i nakon podataka iz HNB u to smo sigurni”, rekao je Jakovčević. Dodao je da su banke 2008. godine imale više od 70% nepokrivenih kredita francima. “Banke su najprije kreirale proizvod u švicarskom franku, prodale ga građanima, a onda su tražile ravnotežu pozicije. Na taj način je rizik špekulacije, rizik aprecijacije banka prebacila na dužnika”, tvrdi Jakovčević.
Zaključio je kako je jasno je da švicarski franak nikad nije ušao u hrvatski bankovni sustav novčanim tokom, banke se nisu efektivno zadužile u švicarskim francima niti je uslijedila njegova prodaja ili konverzija u kune. Jer da je to tako to bi vidjeli na pričuvama HNB-a, smatra.
Rješenje je otpis dijela glavnice
“Lovrinović je naveo rješenja. Jedno je dugotrajno suđenje, što je nepovoljno za korisnike kredita. Nije dobro niti preugovaranje gdje bi sadašnji vlasnici postali podstanari u stanovima jer bi se banke pretvorile u agencija za nekretnine. Predlažemo otpis dijela glavnice kredita. Smatramo da bi, ako dužnici odustanu od tužbe i prihvate pokretanje nagodbe, imalo smisla razmisliti o otpisu dijela glavnice u mjeri koja bi kompenzirala učinke negativnih tečajnih razlika. Je li to 20%, 30% ili više – pitanje je modela o kojem bi se dogovorili”, izjavio je Ivan Lovrinović, predsjednik udruge Promijenimo Hrvatsku.
Ekonomisti smatraju da bi Vlada trebala napraviti trajno rješenje u roku od tri mjeseca uz dogovor obiju strana, i banaka i dužnika