Bivši Agrokorov direktor tvrdi: postojala su izvješća koja su bila za tržišta kapitala i ona druga koja su išla revizorima

U Novom danu na N1 televiziji gostovao je Čedo Žic, konzultant i bivši potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržište kapitala. Žic je rekao kako “gospodin Todorić nije ima oko sebe ljude koji će govoriti stvarno stanje nego je skupljao, tom negativnom selekcijom, ljude koji su govorili što želi čuti. Vi kada 10-15 godina čujete samo pozitivno, onda na kraju sami povjerujete da ste nepogrešivi.” Progovorio je o istinitosti o dvostrukim izvješćima u Agrokoru, o sporu s Agrokorom i predsjednikom Uprave Ivicom Todorićem i ostalim saznanjima koje je stekao radeći za Todorića.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Kada ste radili u Agrokoru, i jeste li Vi čovjek koji je ustrojio Sektor za strategiju i tržište kapitala u Agrokoru?

To je bilo u devedesetim godinama kada je koncern rastao. Došao sam u koncern na preporuku Hrvatske udruge poslodavaca, prije toga sam radio za Ujedinjene narode u Africi na restrukturiranju nekih gospodarstava i počeo sam raditi kao potpredsjednik Agrokora zadužen baš za strategiju i tražišta kapitala.

Vi ste danas konzultant, i dalje se bavite financijskim poslovima. Ovo što govorimo danas može li na bilo koji način biti vezano uz poziciju Agrokora ili uz kompanije koje su u potencijalnom odnosu s Agrokorom.

Situacija koja je sada prisutna ima porijeklo u tim godinama kada je rastao koncern i funkcije koje su tada postojale su isto tako nastavljene. Sam odjel, tu funkciju sam ja razvijao, i ono što je bitno znati je da smo u tom sektoru imali sve podatke na raspolaganju, jednostavno zato jer je smiješno baviti se nekakvom strategijom ako ne znate sadašnje stanje stvari. Da bi to utvrdili morate imati sve relevantne podatke.

Koliko ste dugo godina radili kao direktor u tom sektoru u Agrokoru?

Oko dvije godine jer sam morao otiću u sporu.

Dakle, bili ste su sporu s Agrokorom i predsjednikom Uprave Ivicom Todorićem, zašto?

Kod nas, znate, da su mnogi što se zovu tajkuni ili industrijske vođe stasali s nekakve druge kulture koja je postojala ili na tržnici ili u nekakvim uvozima, u odnosima s Fondom za privatizaciju. Znači, kapital su u to doba imali rijetki, a ti rijetki su dolazili do kapitala na načine koji nisu bili korporativni.

Što to znači?

To znači da ti ljudi nisu bili uobičajene industrijske vođe kakve sretnemo u Americi, Engleskoj ili Francuskoj, jer su oni stasali desetljećima ili stoljećima, dok se ovo tu sve stvorilo u roku od destak godina.

Kad govorimo o poslu i Vašoj poziciji u Agrokoru, jesu li u Agrokoru postojala dvostruka financijska izvješća?

Neću izrazito reći da su dvostruka, ali postojala su izvješća koja su išla u prezentacije za tržišta kapitala, znači ‘roadshow’ standardni i ona izvješća koja su se koristila službeno, koja su išla revizorima, revizorskim tvrtkama i dalje u državu, državnim organima.

Dakle, postojali su jedni financijski izvještaji unutar Agrokora i drugi koji su pripremani za prezentacije i za tržište kapitala?

To može svatko vidjeti, jednostavno se pogleda u one brošure koje su putovale po tim financijskim prijestolnicama i one podatke koja su odlazila u Zavodu za statistiku, Fini ili SDK, koji je postojao ranije, Narodnoj banci i slično.

Jeste li svjesni da sada zapravo govorite o potencijalnom kaznenom djelu?

To je bilo ono što zovu prvobitna akumulacija kapitala u Hrvatskoj i teško je očekivati da sve bude u redu, još poznavajući i psihologiju tadašnjih lidera u toj industrijskoj akumulaciji. I mislim da to svi očekuju, ja to ne mogu reći da sam izravno sudjelovao, ono što mogu reći je da se to događalo prije nego što sam bio tamo, no s obzirom da sam imao pristup svim podacima, onda sam jednostavno analizirao i bivše stanje i sadašnje stanje i to je vidljivo iz podataka.

Kad je riječ o financijskim izvješćima i onome što je bilo pripremano za tržište kapitala, je li na Vas bio vršen pritisak?

Nije vršen pritisak u smislu formiranja nekakvih izvješća, nego se uvijek očekivalo da nekakva želja za rastom, za ekspanzijom bude omogućena financiranjem te ekspanzije. Znači, podaci koji su išli prema financijskim institucijama su morali biti dotjerani, to je ono što zovu “creative accounting”, zato jer je netko želio dobiti kredit. Kad da takva izvješća i analize, on ga i dobije. Jedini je problem što ta izvješća onda ne omogućuju da se taj kredit i vraća osim novim kreditima. Međutim, novi krediti jednog dana dođu do granice i to smo sada vidjeli kako izgleda.

Je li takav način poslovanja i doveo do današnje situacije i krize u Agrokoru?

Sigurno je da se to dogodilo zato jer gospodin Todorić nije ima oko sebe imao ljude koji će govoriti stvarno stanje nego je skupljao, normalno tom negativnom selekcijom, ljude koji su govorili što želi čuti. Vi kada 10-15 godina čujete samo pozitivno, onda na kraju sami povjerujete da ste nepogrešivi.

Je li u onom trenutku kada ste otišli iz Agrokora postojao svojevrsni pritisak odnosno jeste li o tome pokušali progovoriti u medijima i, ako niste, zašto niste?

Neke sam članke objavio bez korištenja bilo kakvih referenci na Agrokor, zato jer sam imao menadžerski ugovor koji ograničava nanošenje štete korporaciji bilo da je riječ o bilo kakvim izjavama. Članci su objavljeni, vidljivi, mogu se pročitati i može se iščitati moj stav iz svake rečenice, ali nema izravnog doticanja firme. Međutim, trebao sam još neke intervjue imati upravo s gospodinom Butkovićem iz Jutarnjeg, to je već bilo dogovoreno, međutim, onda su me iz korporacije zvali doma i rekli da ne smijem davati intervju. Onda sam otišao do Butkovića i pitao o čemu se tu radi, ja nikome nisma pričao o tom intervjuu, odakle oni uopće znaju da ja trebam dati intervju? Onda mi je on sam rekao da sam naivan, je li ja znam kakve Todorić ima veze u policiji, kao čuo je što mi na telefon razgovaramo. I onda kada sam vidio da policija nije tu da štiti mene kao građanina, nego je u privatnoj službi neke treće osobe, onda smo zaključili da nećemo ići dalje u detalje.

Prema Vašem sudu, je li direktor strategije i tržišta kapitala, dakle funkcija koju je obavljao Zdravko Marić prije dolaska u Ministarstvo financija, znao za financijska izvješća i za financijsko stanje u Agrokoru?

Ono što sam vam rekao, on je trebao znati voditi strategiju, ako nije – onda je opasna osoba za vođenje strategija. Ja pretpostavljam, ipak, s obzirom da mi djeluje bistro, da je znao za to. Ali ako je znao za to i šuti, onda znači da ipak postoji ta konspiracija o kojoj govorimo, a što znači da je Vlada kontaminirana. Dokle je ona kontaminirana, da li djelomično ili više od djelomičnog ja ne znam, ali mi smo zbog kontaminirane arbitraže izašli iz te arbitraže. Ne vidim zašto bi mi čuvali bar jedan kontaminirani segment Vlade tu i riskirali stabilnost države zbog toga. To dalje upućuje na konspiraciju da netko uporno drži jednu osobu koja ima upitan stav oko svoje iskrenosti oko Agrokora. Umjesto da je izolirana, jednostavno napravi sanitarni kordon i dalje se bavi gospodarstvom u državi.

U ovom trenutku je temeljno pitanje kojim se bavi Sabor, u kojem raspravlja o opozivu Marića , postoji li Vlada ili dio Vlade koji štiti kriminal u Agrokoru. Kakav je Vaš odgovor na to pitanje?

Teško je reći kriminal, imamo policiju koja se time bavi, trebalo bi vidjeti točne podatke, što je krivično djelo prema krivičnom zakonu, ali je činjenica da bi trebalo jednostavno voditi politiku u interesu nacije i naroda. Znači, da ima nekakvih pozitivnih efekata, da ti efekti ostanu narodu, a ne da se to vrati Todoriću u ruke kada država odradi svoj posao, kao što je odradila s bankama. Onda isto nije ostalo narodu nego je otišlo međunarodnim bankama koja sada sasvim solidno posluju na tim bivšim posrnulim bankama.

I za kraj, kakav je Vaš zaključak oko situacije u Agrokoru, što očekujete u budućnosti i što mislite hoće li to po Vama utjecati na politiku uključujuči i izglasavanje nepovjerenja ministru financija ili čak mogući utjecaj na prijevremene parlamentarne izbore?

Mislim da je ta cijela oporba nespremna, mislim da je konstelacija u Vladi takva da će ona opstati određeno vrijeme. Ali ovo sve zajedno iznosim zbog tog što ja mislim da je tu Vlada u nekim slijepom koloslijeku jer će na duži rok doći do problema i da će Vlada morati angažirati financijska sredstva, a smatram da, s obzirom mi to svi kao građani – porezni obveznici snosimo, da bi mi od toga trebali i snositi i korist. Drugim riječima, mislim da bi pozitivna restrukturiranja trebala pripadati tim građanima. Znači da bi vlasništvo tog Agrokora definitivno trebalo u ovoj situaciji prijeći u ruke onog tko je spašavao, a to je država.

*Razgovor je snimljen prošloga tjedna, uoči izglasavanja povjerenja ministru Mariću.