Foto: Fah

Cijene nafte potonule su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 77 dolara nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio Kini uvođenjem novih carina a Libija najavila otvaranje ključnih izvoznih luka.

Na londonskom je tržištu cijena barela oko podneva bila u minusu 1,66 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77,20 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 65 centi nižoj cijeni, od 73,46 dolara.

Dodatne carine na kineski uvoz

Američki predsjednik zaprijetio je carinama na dodatnih 200 milijardu dolara kineskih proizvoda, izazvavši oštar pad cijena na financijskim tržištima zbog intenziviranja napetosti između dva najveća svjetska gospodarstva.

“Trgovinu je danas presjekla zabrinutost za trgovinu”, konstatira Michael McCarthy iz CMC Marketsa. “Uvođenje tih carina utjecat će na globalni rast i potražnju”, pojašnjava.

Uteg cijenama nafte bila je i vijest da je libijska državna naftna kompanija National Oil Corp (NOC) sa sjedištem u Tripoliju povukla objavu „više sile“ u četiri naftne luke, najavljujući da će se proizvodnja i izvoz iz terminala “vratiti na normalnu razinu u sljedećih nekoliko sati”.

Nakon zatvaranja luka libijska proizvodnja nafte pala je na 527.000 barela dnevno, s 1,28 milijuna barela dnevno koliko je iznosila u veljači, objavio je NOC početkom tjedna.

“Ukidanje ‘više sile’ u svim libijskim lukama zasigurno će donijeti olakšanje iz perspektive opskrbe ali vidjet ćemo koliko se brzo izvoz može vratiti u normalu”, izjavio je za Reuters Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.

Pritisak na cijene stvaraju i naznake mogućeg popuštanja u pitanju američkih sankcija na iranski izvoz sirove nafte. Tako je američki državni tajnik Mike Pompeo u utorak izjavio da će Washington razmotriti zahtjeve nekih zemalja da budu izuzete od sankcija iranskog izvoza, koje bi na snagu trebale stupiti u studenom.

Američke financijske protumjere

Washington je ranije zahtijevao da sve zemlje moraju od 4. studenog u potpunosti zaustaviti uvoz iranske nafte ili će se bez iznimke sučeliti s američkim financijskim protumjerama.

SAD je u svibnju izašao iz multinacionalnog sporazuma kojim su bile ukinute sankcije Iranu u zamjenu za zaustavljanje njegova nuklearnog programa.

Mogućnost sankcija na izvoz nafte iz Irana, petog proizvođača nafte u svijetu, podupirala je proteklih tjedana rast cijena nafte na najvišu razinu u tri i pol godine.

Današnji snažan pad cijena nije prigušio ni jučer objavljeni podatak Američkog instituta za naftu (API) o padu zaliha u SAD-u u prošlom tjednu za čak 6,8 milijuna barela, povezan najvećim dijelom sa smanjenom opskrbom iz Kanade zbog problema u velikom pogonu Syncrudea.

Službeni podaci o zalihama trebali bi biti objavljeni tokom dana.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je jutros da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 76,34 dolara, što znači da je porasla 1,11 dolara u odnosu na prethodni radni dan.

Izvor: Hina/sv