Pitanje izmjene zakona o privatizaciji Ine, koje je nedavno zatražila Europska komisija, treba smjestiti u kontekst političke odluke hrvatske Vlade o otkupu mađarskog udjela u toj tvrtki, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.
“Problem izmjene Zakona o privatizaciji Ine treba smjestiti u širi kontekst odluka i aktivnosti koje poduzima hrvatska Vlada, konkretno u kontekst političke odluke o otkupu mađarskoj udjela u Ini i da to provede učinkovito na način koji će zaštiti naše interese”, rekla je Dalić odgovorajući na novinarsko pitanje o problemu Zakona o privatizaciji Ine.
Komisija je prije više od dva mjeseca uputila Hrvatskoj obrazloženo mišljenje, što je drugi korak u pokretanju postupka zbog povrede europskih propisa, u kojem je zatražila da promijeni Zakon o privatizaciji Ine. Prema tom zakonu, državi su dodijeljene posebne ovlasti u Ini, uključujući pravo na veto u slučaju odluka tvrtke koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag, što je prema Europskoj komisiji kršenje slobode kretanja kapitala i slobode poslovanja.
S obzirom na to da je u međuvremenu došlo do novih okolnosti, to jest da je Vlada donijela odluku o otkupu mađarskog udjela, s tim u vezi je početkom ovoga mjeseca ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović razgovarao s povjerenikom Europske komisije za energiju i klimu Miguelom Ariasom Caneteom.
Na upit što ako Komisija podigne tužbu protiv Hrvatske prije nego što se provede postupak otkupa mađarskog udjela, Dalić je rekla da “ne bi spekulirala o aktivnostima drugih tijela”.
“Važno je u ovom procesu da Hrvatska ima jasan redoslijed prioriteta. Ministar Dobrović je bio i jest u komunikaciji s Komisijom. Tu se jednostavno radi o nekoliko paralelnih postupaka i aktivnosti koje sve vode k istom cilju”, rekla je Dalić.
Dalić je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku Vijeća za konkurentnost, na kojem su nadležni ministri razgovorali o temama iz područja unutarnjeg tržište i industrije.
Glavne teme su bile prijedlog nove uredbe o zaštiti potrošača u prekograničnoj trgovini te pitanje učinkovitosti javnih nabava.
