U emisiji “Otvoreno” Hrvatske televizije razgovaralo se o tko je sve i što propustio napraviti po pitanju problema sa švicarskim frankom. Gostovali su nekadašnji koordinator Udruge Franak Goran Aleksić, bivši ministar financija Slavko Linić, sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković i ekonomist Branimir Lokin i Goran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.
Linić: Sudovi će morati natjerati banke na odgovorno ponašanje
“Po zakonu iz 2014., banke moraju definirati, uskladiti i ugovoriti kamatu – one to nisu napravile. Marža je ispala veća od kamate”, smatra nekadašnji koordinator Udruge Franak Goran Aleksić. Na to je bivši ministar Linić objasnio da se zakonom bitno mijenja način obračuna kamate, “pa je to razlog zbog kojeg su banke trebale mijenjati ugovore”: “Tako bi i kamata i marža bile drukčije. Banke su u marže ubacile i razliku po kamatnim stopama”.
Bivši ministar financija smatra kako će sudovi morati natjerati banke na odgovorno ponašanje. Napominje kako bi ih sada mogao i guverner upozoriti. “Zlonamjerno ne mijenjaju ugovore, a moraju jer se mijenja bitna stavka. Propust je samo kod banaka”, poručio je.
Goran Aleksić je dodao kako je Franak predložio da marža bude u visini početne, a Linić je kao ministar to promijenio, prepušteno je da maržu odredi banka, ali mu je Linić uzvratio da se promjena u zakonu dogodila nakon šestomjesečnih pregovora Vlade, banaka i udruge Franak.
Lokin: Mora se uspostaviti sustav koji će onemogućiti deformacije
“U zakonu je jasno – od 1.1.2014. mora se utvrditi nedefinirana struktura kamate, bilo je pet mogućnosti da se banke i klijenti dogovore. Trebalo je promovirati naše platežno sredstvo, osobito u godinama u kojima nije bilo inflacije”, ističe sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković koja smatra da su svi imali dobru volju riješiti problem.
Upitan “izbjegava li se HNB uhvatiti u koštac s problemima”, ekonomist Branimir Lokin odgovorio je kako je HNB regulator, a kontroverze se vuku iz mjeseca u mjesec: “U uvjetima kada imamo visoku likvidnost banaka, država i banke mogli su riješiti kredite reprogramiranjem na 15-30 godina. Mora se uspostaviti sustav koji će onemogućiti deformacije. Treba odlučiti po jednom dogovorenom načelu – država može omogućiti banci da to amortizira kroz porezni sustav. Moramo krenuti u novi ciklus. Ako se ne definiraju pravni odnosi, bit će problema i s kreditima u eurima.”
Bohaček: Zakon je trebao učiniti da pravna nesigurnost prestane
“Nekoliko stotina tužbi prekršajni sudovi su odbacili jer u zakonu nema obaveze banaka”, rekao je Goran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Aleksić je ustvrdio da Bohaček laže: “Samo nekoliko tužbi je odbačeno u Osijeku i to zato jer sud kaže da tužitelj nema pravo tužbe.”
“Zakon je trebao učiniti da pravna nesigurnost prestane. Regulator je u svakom slučaju morao reagirati. Izjava ministra ne obavezuje nikoga, ustvrdila je Marija Duljković. Sudske odluke vraćaju sve u početni položaj – sve uplate s kamatama. Sud je ocijenio da su dva bitna elementa – valutna klauzula i kamatna stopa -promjenjivi. Pa je ugovor stoga ništetan, a obveza je nemjerljiva – nitko ne može znati koliko će biti tečaj. Vidjet ćemo kakav će stav zauzeti viši sudovi”, kaže Bohaček.
Duljković: Povjerenje klijenata osigurava poslovanje
“Banka samostalno utvrđuje kamatu. Maržu mora definirati jer je ona dio ugovora. Stopu mora podijeliti da se zna što je marža. Iako su to učinili, svi su uočili da je to preveliki iznos. Tada je HNB trebala utvrditi da su to ekstra profiti. Zato treba promijeniti ugovore”, rekao je Linić, a na pitanje “Zašto HNB to propušta?”, odgovorio je – “To treba reći guverner”.
Duljković je poručila: “Povjerenje klijenata osigurava poslovanje. Ovo ne stvara dobar odnos klijenta i banke. Stopa se mijenja jednostrano po odluci banke. No u našoj situaciji, bankama je svejedno. Njihova se roba uvijek prodaje. Bila je velika potražnja građana, a sada države”.
Lokin: Moramo imati drugačiju politiku, deflaciju i promjenu monetarne politike
Po pitanju potrebe promjene zakonskog okvira za HNB, Lokin je odgovorio potvrdno: ” Morao bi se mijenjati, postavljen je antiinflacijski. A mi moramo imati drugačiju politiku, deflaciju i promjenu monetarne politike. HNB bi se više morao ponašati tržišno, kao u anglosaksonskom sustavu.”
Linić je zaključio da se ne treba redefinirati HNB već treba samo inzistirati na njegovom djelovanju: “Banke su lani vraćale kredite u inozemstvo. Mogli smo to tražiti za kredite u francima i razdužiti se za sve švicarce. Bitna je samo odgovorna politika.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa