HDZ-ov predsjednik Odbora za rad Boris Kunst rekao je danas novinarima kako se HDZ ne slaže s novim Zakonom o radu te kako je Vlada Zakon donijela “bezglavo” i kako ni sama ne zna što je time željela postići jer je su svi socijalni partneri i javnost protiv njega.
“Povijest se ponavlja kada je socijaldemokracija sa svojim partnerima na vlasti.Tada se smanjuju radnička prava kao 2003., a sada i 2014. godine”, rekao je Kunst te podsjetio kako HDZ nije u Saboru podržao taj zakon iz nekoliko razloga.
Kazao je kako HDZ inzistira na maksimalnom suglasju socijalnih partnera oko tako važnog zakona kao što je ZOR te dodao kako je HDZ upozoravao da ” nebi bilo dobro da vlast iskoristi svoju poziciju moći i da jednostrano donese tako važan zakon za radnike u Hrvatskoj”.
Kunst ističe kako je HDZ od početka pregovaranja sa socijalnim partnerima upozoravao vlast kako bi za svaku predloženu promjenu trebalo napraviti analitičku podlogu te argumentirano objasniti zašto se nešto mijenja i kakve učinke promjene imaju u određeno vrijeme.
“Nažalost, nema nikakve analitičke promjene pa bi se moglo reći da aktualna vlast i većina koji su glasali za takav zakon, ne znaju za što su glasali jer to ne mogu argumentima objasniti”, istaknuo je Kunst te dodao kako su protiv ZOR-a bili i poslodavci koji promjenama ništa ne dobivaju u smislu poboljšanja svojeg poslovanja, no sindikati i radnici itekako gube.
“Nismo se mogli složiti sa činjenicom koju je vlada često iznosila u javnost i na neki je način obmanjivala – da će se ovakvim promjenama zakona brže rješavati nezaposlenost i potaknuti gospodarstvo”, podsjetio je Kunst te kazao kako je gospodarstvo moguće potaknuti jedino gospodarskim mjerama, a ne smanjivanjem prava radnika.
Kunst je kao najspornije točke ZOR-a izdvojio povećanje radnih sati sa 48 na 50 ili 60 te podsjetio kako bi Hrvatska trebala kao članica EU težiti njenom prosjeku, a prosjek radnog vremena u EU iznosi 37 sati.
“Zar ne bi bilo logično da ako stvarno dođe do potrebe radnika zbog povećanog opsega posla, poslodavac uzme ljude s HZZ-a gdje je veliki spektar zanimanja i na taj način rasteretiti HZZ”, pita Kunst te ističe kako se selidba radnika u povezana društva može manipulirati jer nije dobro riješeno novim ZOR-om.
“Znači, ako poslodavac ima povezano društvo izvan Hrvatske, on može radnika preseliti i kazniti ga na taj način ili preseliti sve radnike u neko povezano društvo, a imovinu u drugo… Može doći do raznih zloupotreba. To možda nije loša ideja, ali nije dobro u zakonu definirano”, istaknuo je Kunst.
Kunst smatra kako je stavka da u otkazni rok ulazi u bolovanje neprihvatljiva, ali i diskriminacija sindikata.
“Mislim da su oni podnijeli čak i ustavnu tužbu jer sindikati koji nisu reprezentativni nemaju pravo na štrajk. To je glupost. Ustav RH kaže da radnici koji su sindikalno organizirani imaju pravo na štrajk pa ne može onda vlast donositi zakon suprotan ustavu RH”, rekao je Kunst te dodao kako je agencijska diskriminacija također velika.
Kunst je naglasio kako zakon otvara mogućnost samo onim poslodavcima koji će “htjeti nanijeti štetu radnicima da negativne učinke i postignu. Pošteni poslodavci koji neće iskorištavati te manjkavosti, neće proizvesti nikakav učinak”.
“Pa i poslodavci su sami protiv toga zakona i nema nikakvih učinaka u poboljšanja njihovih poboljšanja”, zaključio je Kunst te dodao kako je vlada ovim Zakonom htjela pokazati da nešto radi pa makar i na štetu radnika i građana.