Na kraju siječnja ove godine bruto inozemni dug dosegnuo je iznos od 46,8 milijardi eura, što je 0,5 milijardi eura ili 1,2% više nego u siječnju prošle godine. Tijekom siječnja razina je inozemnog duga povećana za 0,1 milijardu eura, na što su najveći utjecaj imale međuvalutarne promjene, odnosno jačanje američkog dolara prema euru.
“Na godišnjoj je razini u siječnju najviši rast duga zabilježen kod izravnih ulaganja (12,2%), dok je inozemni dug opće države povećan za 5,6%, a dug ostalih domaćih sektora za 0,3%. Istodobno je smanjen inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija za 10,0%, te dug središnje banke za 1,6%”, istaknuli su iz Hrvatske gospodarske komore.
Pojašnjavaju kako se u načelu, već se neko vrijeme nastavljaju tendencije kretanja sastavnica bruto inozemnog duga, pri čemu na godišnjoj razni raste inozemni dug opće države (posljednjih 66 mjeseci s izuzetkom travnja prošle godine), smanjuje se dug drugih monetarnih financijskih institucija (posljednja 34 mjeseca), raste inozemni dug na temelju izravnih ulaganja, a kontinuitet blagog rasta u posljednjih osam mjeseci bilježe i ostali domaći sektori.
“Riječ je o nastavku situacije u kojoj se država zadužuje u inozemstvu zbog potrebe financiranja kontinuirano visokoga proračunskog deficita, istodobno se banke pri posustaloj kreditnoj aktivnosti razdužuju u inozemstvu, dok veće privatne tvrtke nastoje domaće obveze zamijeniti jeftinijim inozemnim financiranjem”, istaknuli su iz HGK te dodaju: “Rezultat je navedenih tendencija to da je u siječnju ove godine, u odnosu na siječanj 2008. godine, snažno porastao udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu (s 20,0% na 28,8%), dok je, s druge strane, najviše smanjen udio drugih monetarnih financijskih institucija (s 27,0% na 17,8%). Istodobno je udio ostalih domaćih sektora smanjen s 45,7% na 38,6%, dok je udio izravnih ulaganja u ukupnom bruto inozemnom dugu povećan sa 7,2% na 13,9%”.
Naglasili su kako ni u nastavku godine ne očekujemo znatnije promjene u tendenciji kretanja bruto inozemnog duga, što pretpostavlja nastavak njegovoga laganog rasta uz ublažavanje dinamike zaduživanja države s jedne strane i snage razduživanja bankarskog sektora s druge strane. Pritom Hrvatska, s udjelom bruto inozemnog duga u BDP-u višim od 108%, ostaje visoko zadužena zemlja sa snažno izraženim rizicima povezanima s financiranjem i refinanciranjem obveza, posebno u slučaju kada se dogode izraženiji tečajni i kamatni poremećaji na svjetskim financijskim tržištima.
„U posljednjih godinu dana bruto inozemni dug porastao je za 1,2% te u siječnju ove godine iznosi 46,8 milijardi eura, što je oko 108% BDP-a. Hrvatska time ostaje visoko zadužena zemlja s izraženim rizicima povezanima s financiranjem i refinanciranjem obveza, osobito ako dođe do većih tečajnih i kamatnih poremećaja na svjetskim financijskim tržištima“, komentirao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.