U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da je primarni fokus u sastavljanju proračuna za 2016. bilo smanjenje deficita i zauuzdavanje daljnjeg rasta javnog duga, a najveći rizik za ostvarenje proračuna vide u projiciranom gospodarskom rastu, napominjući i da su značajnije uštede moguće smo uz provedbe reformi.
Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2016. u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.
Po riječima ministra financija Zdravka Marića, proračun je temeljen na procjenama da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2 posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto.
“Iz strukture proračuna te poruka premijera i ministra financija jasno je da je primarni fokus u njegovu sastavljanju bilo smanjenje deficita i obuzdavanje daljnjeg rasta javnog duga”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Najveći rizik ostvarenja ovakvoga proračuna Majetić vidi u projiciranom gospodarskom rastu te očekivanim prihodima od aktivacije državne imovine. Vlada u prijedlogu proračuna za ovu godinu predviđa prihode od prodaje nefinancijske imovine od 603 milijuna kuna.
“Uštede koje su ovim proračunom ostvarene, napravljene su po principu svugdje po malo, pa je vjerojatno ovo maksimum ušteda koji se mogao ostvariti”, rekao je Majetić.
On smatra kako su značajnije promjene strukture proračunskih rashoda i uštede moguće samo uz provedbe reformi i ozbiljnih promjena u načinu rada svih proračunskih korisnika.
“Promjene moraju biti duboke i suštinske, a ne površinske i nikako ne demagoške, jer s takvim promjenama, kao što je vidljivo iz dugogodišnje borbe s recesijom i njezinim posljedicama, nije moguće ostvariti značajniji gospodarski rast”, poručio je.
U HUP-u su ohrabreni najavama premijera da će reforme zaista uslijediti i s nestrpljenjem ih očekuju.
“Reforme, promjene, transformacije – kako god ih zvali – nužno je provesti ne zbog opomena koje dobivamo iz Europske komisije već zato jer bez njih, kao što je to HUP već bezbroj puta upozorio, nastavljamo zaostajati za drugim zemljama i propuštamo prilike za snažniji rast hrvatske ekonomije i društva”, zaključio je Majetić.
HGK: dobar smjer kojeg treba slijediti ubrzanje reformi
U HGK na prijedlog proračuna za 2016. gledaju kao na početak sustavnog rada na fiskalnoj konsolidaciji i održivom fiskalnom sustavu, planirane uštede kao na početnu točku daljnjih reformskih poteza, a ističu i kako su deficit u okviru maastrichtskih kriterija i zaustavljanje rasta udjela javnog duga u BDP-u dobar smjer kojeg treba slijediti ubrzanje reformi.
“Na prihodnoj strani proračuna nema znatnijih promjena jer se za sada ne zadire u korekcije poreznog sustava, dok se na rashodnoj strani zamjećuju pomaci u strukturi proračunske potrošnje koji i dalje nisu dovoljno izraženi, jer u provedbi strukturnih reformi, koje bi omogućile održivo smanjenje potrošnje, do sada nismo bili dovoljno učinkoviti”, navode u HGK.
Ovaj proračun stoga shvaćaju kao početak sustavnog rada na fiskalnoj konsolidaciji i održivom fiskalnom sustavu.
“U tom kontekstu planirane uštede vidimo tek kao početnu točku daljnjih reformskih poteza koji će omogućiti učinkovitije i jeftinije funkcioniranje države i time što prije otvoriti mogućnost da se korekcijama na prihodnoj strani proračuna rastereti poduzetništvo i povećaju raspoloživa sredstva stanovništva te da se na rashodnoj strani proračuna osigura pomak u strukturi rashoda koji će stimulativnije djelovati na zapošljavanje, investiranje i rast gospodarske aktivnosti”, kažu u HGK.
Dodaju i da “treba ojačati napore da se aktivnostima u provedbi proračuna maksimalno pridonese ovogodišnjim ciljevima iz europskog semestra, koji su fokusirani na jačanje investicija, provedbu strukturnih reformi i odgovornu fiskalnu politiku”.
Također, navode da su opravdani napori Vlade, usmjereni prema snažnijoj fiskalnoj konsolidaciji, kojom bi se deficit ove godine doveo na razinu do 3 posto BDP-a i time pridonio rješavanju problematike javnog duga.
“Fokusiranje na problematiku proračunskog deficita i na obuzdavanje rasta javnog duga dobar je put pozitivnog djelovanja na buduće kretanje kreditnog rejtinga zemlje i time troška financiranja popravljajući istodobno percepciju zemlje prema potencijalnim investitorima”, ističu iz Komore.
Za planirane proračunske proporcije ocjenjuju da se u globalu kreću u okvirima koji zadržavaju potrebnu ravnotežu između neophodne fiskalne štednje i potrebe da se provedbom konsolidacije što manje ugrozi krhak gospodarski oporavak zemlje.
Smanjenje proračunskog manjka i njegova udjela u BDP-u temelji se na rastu BDP-a od 2 posto te povezano s tim kombinaciji rasta proračunskih prihoda i zadržavanja proračunskih rashoda financiranih iz općih izvora na prošlogodišnjoj razini.
“Iako je prisutno snažnije usmjerenje na rashodnu stranu proračuna, konsolidacija i dalje u velikoj mjeri ovisi o ostvarenju rasta proračunskih prihoda”, kažu u HGK. Napominju da pri toj ipak optimističnoj projekciji rasta gospodarstva, na ostvarivanje proračuna u znatnoj mjeri utječu eksterni rizici povezanim s rastom gospodarske aktivnosti, odnosno s kretanjem inozemne potražnje i izvoza.
“Snažno oslanjanje na sredstva europskih fondova, uz pozitivne učinke, čini proračun ovisnim o uspješnosti izgradnje apsorpcijskog kapaciteta i učinkovitosti korištenja tih sredstava, u čemu do sada nismo imali zadovoljavajuće rezultate”, napominju u Komori.
Zaključuju da u načelu, ukupni proračunski rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna zadržavaju državni proračun i dalje velikim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa