I u prvom polugodištu ove godine nastavljena je tendencija visokog i dugoročno neodrživog rasta duga opće države, ističu u komentaru Hrvatske gospodarske komore (HGK) na objavljene podatke o općem dugu države.
Krajem lipnja dug je dosegao razinu od 224,6 milijardi kuna što je 26,9 milijardi kuna ili 13,6% više nego u istom mjesecu prošle godine. Potreba financiranja visokog proračunskog deficita, kao i refinanciranja dospjelih zaduženja, rezultirala je visokim rastom obje komponente duga: inozemne koja je na godišnjoj razini porasla za 16,6 posto i domaće koja je porasla za 12,0 posto, stoji u priopćenju HGK.
I nadalje dominantnu ulogu u formiranju duga opće države ima središnja država s 97,7% ukupnog duga, na lokalnu državu otpada tek 2,3% dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim okvirima praktički zanemariv (0,6 milijuna kuna).
Na godišnjoj razini, u lipnju je dug središnje države povećan za 13,3%, dug lokalne države za 26,6%, dok je dug fondova socijalne sigurnosti smanjen za 53,3%.
Od početka 2009. godine, dakle, u recesijskim okolnostima, dug opće države kreće se neodrživom putanjom, koju su i u posljednjih godinu dana obilježavale dvoznamenkaste međugodišnje stope rasta, upozoravaju iz HGK te dodaju kako procedure vezane uz obuzdavanje prekomjernog proračunskog manjka mogle bi ublažiti pritiske na daljnji rast duga opće države, ali još uvijek ne u tolikoj mjeri da bi zaustavile njegov rast.
Naime, ni u Europskoj uniji, još uvijek se ne reflektiraju pozitivni efekti smanjivanja proračunskog manjka, u smislu da se ne zaustavlja rast udjela duga opće države u BDP-u, koji se postupno kreće prema razinama višim od 88% BDP-a. Udio duga opće države u BDP-u u nas dodatno će povećati primjena statističke metodologije ESA 2010 s obzirom da ona širi obuhvat subjekata koji ulaze u obračun duga opće države.
