“Kako se i očekivalo, u drugoj je polovini prošle godine utjecaj pristupanja Hrvatske u članstvo EU-a na kretanje robnog izvoza bio znatno manji nego u prvom dijelu godine. Odnosno, u prvih se šest mjeseci vrijednost izvoza uspoređivala s prošlogodišnjim razdobljem prije pristupanja te je zabilježen snažan rast vrijednosti izvoza na godišnjoj razini od 13,3%, a u razdoblju od srpnja do listopada izvoz je na godišnjoj razini povećan za znatno manjih 3,9%. Ukupan je rast vrijednosti izvoza prema članicama Europske unije iznosio 12,2%, dok je vrijednost uvoza istodobno povećana za 7,8% pa je tzv. intra EU deficit Hrvatske u prvih deset mjeseci povećan za 3,7% odnosno za 1,5 milijardi kuna”, istaknuli su iz Hrvatske gospodarske komore.
Pojasnili su kako unatoč očekivanjima da će izlazak iz CEFTA-e našteti trgovinskim odnosima s članicama te asocijacije, u prvih je deset mjeseci vrijednost izvoza u CEFTA-u povećana za 13,4%, što je uz pad vrijednosti uvoza iz njezinih članica za 6,4% dovelo do povećanja robnog suficita Hrvatske za čak 36,0%. Pri tome je najveći rast vrijednosti izvoza zabilježen prema Srbiji, ali je znatan rast zabilježen i prema BiH, jednom od najvažnijih tržišta za hrvatske proizvode. Vrijednost izvoza u sve ostale zemlje izvan EU-a i CEFTA-e istodobno je smanjena za 6,2%.
Naglasili su kako pristupanje Europskoj uniji utjecalo je i na povećani izvoz hrvatskih proizvoda i na povećani izvoz proizvoda podrijetlom iz drugih zemalja.
“Najveći je rast vrijednosti izvoza u prvih deset mjeseci zabilježen kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja te proizvoda prehrambene industrije, dok je najveći pad zabilježen kod brodogradnje te računala i elektroničkih proizvoda. S druge strane, vrijednost ukupnog uvoza povećana je za 5,2%, pri čemu je najviše povećan uvoz naftnih derivata, odjeće, prehrambenih proizvoda te motornih vozila, a zbog smanjivanja domaće proizvodnje najviše je smanjen uvoz sirove nafte. Znatan je utjecaj na kretanje ukupnog izvoza i uvoza imalo i kretanje, točnije pad, cijena pojedinih sirovina i energije na globalnoj razini. Tako je npr. prosječna cijena sirove nafte u prvih deset mjeseci smanjena oko 3,5%, ali je krajem razdoblja taj pad na godišnjoj razini bio znatno izraženiji, posebno kod sirove nafte, plina, električne energije te metalnih ruda. Kao posljedica navedenih kretanja robni je deficit Hrvatske u deset mjeseci povećan na godišnjoj razini za neznatnih 0,1% te je iznosio 45,3 milijarde kuna odnosno 5,9 milijardi eura”.
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
