U povodu 20. godišnjice od uvođenja hrvatske kune, koja će se obilježiti 29. svibnja, ekonomski stručnjak Đuro Njavro je za narod.hr izjavio kako je uvođenje kune u Hrvatsku donijelo stabilnost nakon desetljeća novčane nestabilnosti, raspada Jugoslavije i ratnog porasta cijena.
“Konačno su građani mogli prestati razmišljati o dnevnoj promjeni cijena i kako sačuvati teško zarađen novac, pa su se poput ostalih Europljana mogli okrenuti normalnom razmišljanju kako stjecati i ulagati. Hrvatska je kuna bila i ostala točka preokreta,” rekao je Njavro i istaknuo kako nakon uvođenja valute situacija nije bila lagana.
“Naslijedili smo inflacijska strahovanja građana nakon što je raniji komunistički režim na prijevaru oteo ušteđevine koje su držali u stranoj valuti. Hrvatska je zato zadržala mogućnost štednje u stranoj valuti, ali i osigurala sustav tako da je dozvolila bankama da kredite u kunama vežu najprije uz marku, a zatim euro. Ta široka eurizacija kreditnog sustava i želja da se vrijednost naše valute održi stabilnom, unatoč lošoj međunarodnoj konkurentnosti, očuvala je kunu kao solidan novac,” objasnio je Njavro i dodao kako su se tom politikom zaoštrili zahtjevi za proračunskom disciplinom, a kad je ona izostala, došlo je do velikih zaduživanja u inozemstvu.
Upitan bi li Hrvatska trebala slijediti trendove, sada kada je članica Europske unije i prihvatiti euro kao službenu valutu, Njavro je rekao kako će put do uvođenja eura u Hrvatskoj ovisiti o sposobnosti hrvatske vlade da solidno vodi državne financije, da očuva stabilnost kune i pokrene gospodarski oporavak i zapošljavanje.
Tvrdi kako će taj put zahtijevati više godina, ali da ne treba žuriti, jer ako hrvatska razvojna i gospodarska politika bude vođena pametno, odlučno, ali i socijalno odgovorno, tada će euro donijeti koristi.
Na upit hoće li biti poteškoća u stavu građana, jednog dana kada se eventualno prijeđe na euro, Njavro je ocijenio kako će postojati poteškoće jer Hrvatska još uvijek nije gospodarski ni socijalno uređena i pripremljena odmah prihvatiti euro.
“Od sljedeće hrvatske vlade očekujem da ubrzano provodi potrebne prilagodbe kako bi zemlju pripremila za usvajanje eura i razvoj vezan uz njegovo korištenje.Učinimo li sve potrebne prilagodbe i pokrenemo zapošljavanje i ekonomski razvoj uz očuvanje stabilnosti, građani neće biti protiv eura. I do sada su hrvatski građani štedeći u euru ili u kunama uz euro klauzulu, pokazali povjerenje u zajedničku europsku valutu,” smatra Njavro.
Istaknuo je kako Hrvati u mnogome zarađuju eure, što turizmom što izvozom, te ga troše putujući svijetom, tako da ne bi trebalo biti predrasuda pri uvođenju eura.
“Naravno, kuna će uvijek ostati važan dio naše povijesti, gospodarske i ine i kao takva važan dio naših uspomena,” zaključio je Njavro.