Za Imunološki zavod jedina realna opcija je privatizacija, s fleksibilnijim uvjetima koji se odnose na osiguranje investicije, ocijenili su istraživači Instituta za javne financije Anto Bajo i Marko Primorac u osvrtu objavljenom u utorak.
Financijska pozicija Zavoda izrazito je slaba jer od 2010. godine posluje sa stalnim gubitkom, koji je lani iznosio 21,1 milijun kuna. Također, ukupne obveze prošle su godine bile visoke – 125,6 milijuna kuna, od čega 44 milijuna kuna prema bankama i drugim financijskim institucijama.
S takvim godišnjim gubitcima i obvezama niti jedno poduzeće ne može poslovati, ističu Bajo i Primorac u Aktualnim osvrtima Instituta za javne financije.
Istodobno, ukupni prihodi smanjuju se s 92 milijuna kuna u 2010. na oko 20 milijuna kuna u 2014. godini, kao i vrijednost imovine s 255 milijuna kuna u 2010. na 202 milijuna kuna u 2014. godini.
Lani je gotovo 60 posto kratkoročnih obveza Zavoda bilo namijenjeno financiranju dugotrajne imovine, a slabo stanje likvidnosti potvrđuje i novčani odnos – omjer novca i kratkoročnih obveza, koji je gotovo jednak nuli. Novcem Zavoda može se trenutno pokriti tek neznatan dio kratkoročnih obveza.
Smanjena je i poslovna aktivnost – koeficijenti obrtaja ukupne i tekuće imovine, zaliha i potraživanja osjetno su smanjeni. Pokazatelji profitabilnosti – bruto i neto profitne marže, te profitabilnosti imovine i glavnice su negativni.
Svi pokazatelji potvrđuju da je nastavak poslovanja Imunološkog zavoda ozbiljno ugrožen, te da je Zavod nelikvidan i pred stečajem, upozoravaju analitičari.
Sindikat energetike, kemije i nemetala nedavno se usprotivio privatizaciji Imunološkog zavoda i zatražio da on ostane u državnom vlasništvu, no Bajo i Primorac upozoravaju da je vrlo upitno može li i smije država Zavodu pružiti financijsku pomoć, prvenstveno zbog europske regulative na području zaštite tržišnog natjecanja.
Osim toga, kažu, otvoreno je pitanje jesu li porezni obveznici voljni dati Vladi legitimitet da s preko 100 milijuna kuna financira poslovanje Zavoda.
U postojećim izrazito nepovoljnim uvjetima visoke zaduženosti države, jedina realna opcija je privatizacija, s fleksibilnijim uvjetima koji se odnose na osiguranje investicije, a posebice roka za završetak investicijskog ciklusa, poručuju istraživači Instituta za javne financije.