Jelušić Kašić: ‘Ova kriza prilika je da se poveća uloga privatnog sektora u hrvatskom gospodarstvu’

Split, .13.03..2020 -Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom Split Des počela sa proizvodnjom zaštitnih maski protiv korona virusa. foto HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ms

Prvi set mjera bio je brzo donesen, te se većina mjera već uspješno implementira. Međutim za očekivati je da će države kroz idućih šest mjeseci a možda i duže donositi nove mjere.

Trenutno nisu svi gospodarski subjekti podjednako pogođeni, dok će srednjoročnih posljedica na cijelo gospodarstvo biti. Dobro je da je vlada osigurala snažniju pomoć u novom setu mjera za one tvrtke i obrte kojima je naložena obustava rada, na način da im se pomogne smanjiti troškove posebno vezano za ona davanja koja su vezana za operativno poslovanje koje se u fazi „ekonomske hibernacije“ ne odvija, piše Vedrana Jelušić Kašić za Poslovni dnevnik.

Sadašnja krizna situacija ujedno je i prilika da se reforme provedu po ubrzanom postupku. Na globalnoj ljestvici konkurentnosti, tržište rada u Hrvatskoj je još prije ocjenjeno nedovoljno fleksibilnim, što se sada posebno vidi kada se Vlada i poslodavci trude pronaći praktična rješenja koja bi omogućila lakšu i bržu prilagodbu u novonastaloj krizi, jer nitko ne želi izgubiti radnike s kojima su godinama gradili poslovanje.

Mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu od kuće, ili npr. mogućnost donošenja odluka o promjeni rasporeda radnog vremena radnika. Poslodavcima je potrebno omogućiti skratiti radno vrijeme, te priliku da mogu, ukoliko bude potrebno, smanjiti plaću putem pravilnika o radu kako bi se moglo odgovoriti na novonastalu situaciju.

Također, treba razmotriti i prijedlog HUP-a o „institutu čekanja na rad“ pri čemu bi radnik i dalje bio formalno u radnom odnosu, a osnovica za izračun naknade bila jednaka naknadi za nezaposlene, a isplaćivala bi se iz državnog proračuna do završetka primjene protuepidemijskih mjera, a nakon toga, aktivirala bi se prava i obveze iz radnog odnosa.

Također, neke od potencijalnih mjera poput uvođenja PDV-a po naplati, a ne fakturiranju, ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje plaćanja poreza na dohodak i doprinosa na plaće, smanjivanje ukupnog broja parafiskalnih nameta, su se sada uvele po određenim kriterijima, te mogu ostati na snazi dok traje pandemija a za neke od njih i nakon prestanka pandemije. Moguće da će biti potrebno još jednom razmotriti kriterije.

Podrška gospodarstvu trebat će biti puno šira od inicijalnih hitnih mjera, te treba biti oprezan vezano na zahtjeve i mogućnosti našeg budžeta. Nakon recesije uzrokovane financijskom krizom 2008. čak je i američkom gospodarstvu trebalo skoro šest godina da se vrati na isti nivo BDP po glavi stanovnika.

Razvijenija i financijski jača gospodarstva imaju mogućnosti složiti jače pakete pomoći, te vrlo direktne usporedbe nisu primjenjive. Zbog smanjenje gospodarske aktivnosti i manjeg priljeva sredstava, bit će potrebno razraditi i srednjoročne mjere koje mogu povećati priljev sredstava u budžet a istovremeno pomoći i unaprijediti konkurentnost našeg gospodarstva.

Ova kriza prilika da je reformiramo gospodarstvo puno bržim tempom. Prilika je da se institucionalni okvir poslovanja poduzeća znatno pojednostavni te da se poveća uloga privatnog sektora u hrvatskom gospodarstvu. Potrebno je što prije i više mobilizirati sredstava iz europskih strukturnih fondova koji su dostupni Hrvatskoj, od njihovog jednostavnijeg korištenja do potencijalne prenamjene.

Jučer je Europska komisija najavila uspostavu instrumenta solidarnosti pod nazivom SURE u vrijednosti od 100 milijardi eura za osiguravanje primanja radnika i pomoć poduzećima da prebrode krizu, kao i prijedlog da se sva raspoloživa sredstva iz strukturnih fondova preusmjere na suzbijanje koronavirusa.

Mnoge tvrtke trebat će dugoročna financijska sredstva, dugoročne kreditne linije s određenim počekom ili pak dokapitalizaciju. Važno je osigurati potrebnu likvidnost bankama kako bi one ispunile zahtjeve tvrtki za dodatnim obrtnim kapitalom ili pak restrukturiranjem postojećih obaveza. HNB je vrlo proaktivno postupio, intervencijama na deviznom tržištu sa ciljem održavanja stabilnosti tečaja.

Također, HNB je dodatno povećao likvidnost banaka otkupom državnih obveznica u dva navrata, plasmanom sredstva uz povoljne uvjete uz petogodišnju ročnost te uputom bankama da ne isplaćuju dividende iz prošlogodišnje dobiti. Također, u razdoblju koje slijedi, dio planirane dodatne likvidnost za gospodarstvo, ili iz europskih ili državnih izvora, bit će potrebno distribuirati preko komercijalnih banaka kako bi se sredstva što prije bila dostupna gospodarstvu.

Pored interventnih, gospodarske mjere bi trebale potaknuti javno-privatna partnerstva posebno u zdravstvu, gdje bi država podržala privatne partnere s iskustvom u struci da izgrade i upravljaju bolnicama i zdravstvenim institucijama po unaprijed dogovorenim striktnim kriterijima, umjesto da sama gradi i upravlja.

Ovakvi modeli uspješno su implementirani u mnogim razvijenim europskim zemljama poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije. Pokrenuti zaostalu prodaju državnih udjela u trgovačkim društvima koja nisu od strateškog značaja, prema pravilima struke uz nezavisno pripremljene procjene vrijednosti društva te profesionalno vođene procese, te time osloboditi dodatna financijska sredstva koja se mogu preusmjeriti u privredu.

Također, kao što će u privatnom sektoru kriza potaknuti određena unapređenja poslovanja kroz šire uvođenje digitalizacije u poslovne procese, prodaju ne-operativne imovine, tako se i upravljanje državnim tvrtkama treba unaprijediti, i državna administracija racionalizirati.

* Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/poslovni.hr