Hrvatska je predložila 77 projekata vrijednih gotovo 22 milijarde eura, koji konkuriraju za veliki europski investicijski plan. Na popisu koji je objavila Vlada nalaze se LNG terminal na Krku, Plomin C, kanal Dunav -Sava, projekt Zagreb na Savi, spojna cesta do juga Dalmacije, Pelješki most, prenosi HRT.
Je li taj popis lista želja ili dobro pripremljenih projekata? Koji od njih imaju najviše izgleda da budu odobreni u Bruxellesu?
U mreži prvog, koju uređuje i vodi Mirjana Grahovac, gostovali su zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU-a Jakša Puljiz, Ivana Maletić, zastupnica u europskom parlamentu (HDZ) te ekonomist, profesor Ljubo Jurčić.
Govoreći o kriteriju po kojem će se birati projekti, Maletić je objasnila kako će se birati oni koji su strukturni, uklopljeni u dugoročni plan pa su i lokalne jedinice spremne investirati u njega, a postoji i privatni interes za njih. Naglasila je kako izvora finciranja ima, no nema strukturnih projekata i nema reformi koje će omogućiti kvalitetno provođenje tih projekata.
Puljiz je rekao kako će se pravo filtriranje projekata dogoditi tijekom sljedeće godine, a bit će odabrani atraktivni projekti koji imaju sposobnost privlačenja privatnog kapitala. Istaknuo je da je hrvatski LNG odmah prepoznat kao takav.
Maletić je naglasila da smo propustili na popis uvrstiti projekte iz obrazovanja, znanosti, inovacija i novih tehnologija. Smatra da je to najveći minus jer je konkuretnost Hrvatske izrazito niska i “jasno je što moramo raditi”. Dodala je kako su važni makroregijalni projekti koji vežu puno drugih investicija.
Jurčić smatra kako se iza projekata krije nevidljiva politička igra koja se slaže tako da se u svaku zemlju vrati onoliko novaca koliko je ta zemlja uložila. “Tako je i s obnovljvim izvorima energije”, dodao je. Smatra da teba razbiti iluziju Hrvatima da će uspješnost ovakvih projekata spasiti Hrvatsku, ali i da će sigurno malo pomoći.