Site icon narod.hr

Kiše zadaju brige poljoprivrednicima

Foto: fah

Kiše koje u istočnoj Slavoniji ovoga mjeseca padaju učestalo, zadaju sve više briga poljoprivrednicima, kako onima koji su jesenas polja zasijali pšenicom ili nekom drugom jesenskom kulturom, tako i onima koji proljetnu sjetvu još uvijek nisu obavili, a u polja ne mogu traktorima i sijačicama zbog velike vlage.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Luka Lešić viši savjetnik za ratarstvo Poljoprivredno savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije pojasnio je kako zbog vlažne zemlje, strojevima se ne može u polje iako je sada potrebno tretiranje od raznih bolesti, koje usjeve napadaju. Na pšenici su već itekako vidljivi dobro znana pepelnica, smeđa pjegavost i posebice žitne hrđe.

“U svakom slučaju, stanje na poljima nije za sada dobro. Mnoga pšenica u fazi je klasanja iza koje slijedi faza cvatnje, pa formiranje i nalijevanje zrna i konačno faza zriobe. Sada je znači pravo vrijeme da se obave potrebna prskanja i zaštita protiv bolesti, ali naši ratari nažalost ne mogu u polja od silne vlage”, ističe taj poljoprivredni stručnjak.

U jesenskoj sjetvi pšenicom je na poljima Vukovarsko-srijemske županije zasijano više od 38.500 hektara odnosno 83 posto poljoprivrednih površina predviđenih za sjetvu jesenas u toj županiji. Ostale kulture, poput šećerne repe, suncokreta i kukuruza kišu za sada dobro podnose, ali ukoliko se kišno razdoblje nastavi i njima bi vlage moglo biti previše, upozorava Lešić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unazad 10 godina – svibanj u istočnoj Slavoniji najkišovitiji mjesec

Unazad deset godina, svibanj je na području istočne Slavonije najkišovitiji mjesec. Po podacima Državnog hidrometereološkog zavoda, u posljednjih deset godina na županjskom području u svibnju je palo prosječno 70 litara kiše po četvornom metru, dok je u ostalim mjesecima prosjek oko 50 litara kiše po četvornom metru.

Problemi nastaju u lipnju jer padaline izostanu kad su najpotrebnije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Problemi se javljaju u lipnju, srpnju i kolovozu jer izostaju padaline kada su najpotrebnije. Visoke temperature koje vladaju u to doba godine, dužina dana i kratke i tople noći te količina padalina nije dostatna za fiziološke procese u biljkama. Tako možemo ustvrditi da je u 2013. godini palo 82,4 litre po četvornom metru više padalina od desetogodišnjeg prosjeka, ali su ponovno izostale padaline kada je to najpotrebnije, a to je razdoblje intenzivne vegetacije”, kaže vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version