Okoliši Dinarskog krša, koji su glavni izvor pitke vode, životni prostor velikog broja stanovnika i ključni uvjet opstanka iznimno bogatih ekosistema, traže intenzivnija znanstvena istraživanja i stalna praćenja kvalitete podzemnih voda, zaključeno je na kraju petodnevne Međunarodne konferencije „Krš bez granica“ u Trebinju.
Osam podzemnih vodonosnika ukupne površine 12 000 četvornih kilometara, koje među sobom dijele zemlje partneri DIKTAS projekta Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska, traže sustavan monitoring i usklađivanje upravljačkih mehanizama, kako bi njihova upotreba bila održiva a raspodjela pravedna, zaključeno je.
Konferencija je održana kao završni dio Diktas projekta u organizaciji UN-ova Centra za podzemne vode IGRAC te uz posebnu podršku UNESCO-a i Komisije za krš Međunarodnog hidrogeološkog društva (IAH), okupila je 155 sudionika iz 45 zemalja s pet kontinenata, koju su predstavili 160 naučnih priloga ukupno 300 istaknutih autora.
Njihova brojnost i visoka razina znanstvenih priloga snažno su potaknuli vodstvo Diktas projekta na definiranje nove faze projekta i unošenje novih ideja u sadržaj projekta, koji je prvi pokušaj zagovaranja održivog razvoja na tako velikom ekološkom sustavu kao što je Dinarski krš, a koji pripada različitim državama.
Trenutačno najveće probleme podzemnih voda u kršu Konferencija vidi u nekontroliranom odlaganju otpada na krša i otpadnih voda, a stanje monitoringa podzemnih voda nije zadovoljavajuće.
Konferencija je pored izlaganja novih znanstvenih radova obuhvatila i tri stručne ekskurzije, a završila je svečanom dodjelom nagrada mladim istraživačima, koje svake godine daje Komisija za krš Međunarodnog hidrogeološkog društva.
Dinarski krš, koji zahvaća područje od Udina u Italiji do najzapadnijih dijelova Albanije, najveća je neprekinuta krška površina u Europi. Po prirodnim vrijednostima – geomorfološkim, biljnim i životinjskim – jedno od najistaknutijih područja te vrste u svijetu je izvorište pitke vode koje ima nadregionalno značenje.