Kamate, osobito zatezne kamate, velik su problem za građane i poduzetnike i njihovo obračunavanje nije ujednačeno. One se moraju regulirati i ograničiti zakonom, izjavio je to u emisiji Hrvatskog radija ‘Poslovni tjedan’ ministar financija Boris Lalovac.
Najavio je najavio novi prijedlog zakona o ograničavanju zateznih kamata na potrošačke kredite na najviše 10,35 posto te na stambene na 8,35 posto.
Izvijestio je kako u Hrvatskoj trenutačno zbog duga blokirano 59,6 mlrd kuna, od čega se 32,4 mlrd. odnosi na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 mlrd. na građane. Na to je obračunano 24,2 mlrd zateznih kamata, što je više od 40 posto. Iz ovih brojki se vidi da vjerovnici neće naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate. Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, riječ je o dužničkom ropstvu, naglasio je Lalovac. Država ovde mora pomoći, radi oporavka gospodarstva, dodao je.
Lalovcu se u emisiji ‘suprotstavio’ direktor Hrvatske udruge banaka Zlatko Bohaček koji je, pozivajući se na zakone tržišta, kazao kako zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati. Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je pogrešan način, kazao je. ‘Nema te matematike i stope rasta koja će građanima omogućiti da vrate enormne zatezne kamate. Ne možemo svi govoriti, u knjigama smo učili – ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. Ovo je izvanredno stanje’, poručio je Lalovac. Bohaček mu je odgovorio kako sve ovo dobro zvuči, ali je neizvedivo u praksi. ‘Hrvatske banke moraju poslovati prema pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcima i one ne mogu davati šakom i kapom’, kazao je. Oštro se suprotstavio da građani najprije plaćaju glavnicu, a zatim kamate.
‘Zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni su troškovi socijale, zdravstvenog sustava i to stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći’, zaključio je Lalovac.
Podsjetimo, Vlada je uputila u Sabor prijedlog zakona o kamatama. Sabor će o ovom zakonu raspravljati u srijedu.