Laburist Dragutin Lesar prozvao je u srijedu ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da se “igra s Imunološkim zavodom i pokušava ga prodati strancima”.
Premijera Zorana Milanovića Lesar je, tijekom saborskog aktualnog prijepodneva upitao kome se pogoduje uništavanjem Imunološkog zavoda.
“Ne uništavamo, nego radimo upravo suprotno, pokušavamo spasiti i naći investitora, ali bez sitnih pasova s kućnim sindikatom, što neki ovdje rade”, uzvratio mu je premijer.
Nezadovoljan odgovorom, Lesar je podsjetio da je prošlo 380 dana od donošenja Zakona o strateškim investicijama te kazao kako mu je nejasno zašto Imunološki zavod Vlada ne smatra strateškim investicijskim projektom, s obzirom da je, kaže, riječ o gospodarskom, ali i javnozdravstvenom interesu.
Branko Bačić (HDZ) uvjeren je da Vladi predstoji “blamaža”, jer prije raspisivanja natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu nije napravila studiju utjecaja na okoliš.
Podsjetio je da je rok za ponude u tom natječaju istekao te da se, po riječima ministra gospodarstva, javilo šest “velikih svjetskih igrača”.
“Neka od polja protežu se svega par kilometara od jadranske obale i otoka, neka preko ekološke mreže Natura 2000, a neka preko Jabučne kotline, koja je najveće mrijestilište ribe u Jadranu”, ustvrdio je Bačić.
Podsjetio je da je hrvatski Jadran među najčišćim morima u svijetu te da i najmanji akcident u eksploataciji i istraživanju nafte može prouzročiti ekonomsku, društvenu i ekološku kataklizmu.
Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović odgovorio je da će se za svaki pojedini zahvat provoditi procjena utjecaja na okoliš, na što je Bačić uzvratio kako bi bilo logično da je to učinjeno prije raspisivanja natječaja.
“Tog trenutka za Vladu, a i za hrvatsku državu može nastati blamaža, jer smo objavili natječaj svim svjetskim naftnim kompanijama da se jave na pojedina polja, a nakon što vaša procjena bude dovršena, reći ćemo – a znate, mi smo se malo šalili, jer na tom polju zbog zaštite i ribljeg fonda, nećete moći niti istraživati, a kamoli eksploatirati naftu”, rekao je Bačić.
Na njegovo je izlaganje reagirao i ministar gospodarstva Vrdoljak.
“Nećemo se izblamirati ako smo krenuli raditi procjenu utjecaja na okoliš pola godine prije nego što smo zatvorili natječaj. Često smo se blamirali da smo kretali u projekte koji nisu bili pripremljeni pa smo čekali da tada naručujemo procjene, pa smo gubili desetke godina nekih prethodnih vlada, kalkulirajući bi li ovako ili onako završili neki projekt uključujući Dubrovačku županiju, pa mijenjali prostorne planove, pa blokirali investitore”, rekao je Vrdoljak.
Naglasio je da su svi investitori upoznati s postupkom procjene utjecaja na okoliš.
Ana Komparić Devčić (SDP) upitala je ministra prometa Sinišu Hajdaša Dončića do kada će se Hrvatska zaduživati za autoceste.
Podsjetila je da je Vlada nedavno autocesti Rijeka-Zagreb odobrila novo zaduženje od 177 milijuna eura za pokrivanje kamata za 2014.
Ministar je naglasio da je AC Rijeka-Zagreb 2006. i 2007. uzela kredit od 200 milijuna eura i uplatila ga u državni proračun.
“Tada se zapravo dogodila čista monetizacija, jednokratna koncesija. AC Rijeka-Zagreb se dalje zaduživala, ali ne za autocestu, nego je davala novac HAC-u koji je piturao, bušio rupe u brdima i dogodilo se ovo što imamo danas, da imamo ukupni akumulirani dug autoceste Rijeka – Zagreb i Hrvatskih autocesta od 4 milijarde eura, bez kamata”, rekao je Hajdaš Dončić.
Ustvrdio je da je teško očekivati da će se dug od osam milijardi eura vratiti do 2039. te ponovio da Vlada provodi koncesioniranje autocesta kako bi smanjila dug HAC-a.
“Time dobijamo još nešto vrednije, a to je milijardu i 400 milijuna kuna godišnje za investicije u državne, županijske i lokalne ceste, tog novca inače nema”, poručio je ministar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
