LNG na Krku mogao bi biti regionalni strateški projekt

Foto: fah

Postoje velike šanse da plutajući terminal za ukapljeni plin (LNG) na Krku postane regionalni strateški projekt koristan ne samo Hrvatskoj već i drugim zemljama, uključujući Ukrajinu, izjavila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom obilaska LNG terminala u litavskoj luci Klaipeda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica je u službenom posjetu Litvi, gdje se u četvrtak u Vilniusu sastala s kolegicom Dalijom Grybauskaite.

Grabar-Kitarović je rekla da Europska komisija ima sluha za taj projekt, ali da europskoj birokraciji treba dosta vremena da se pokrene.

“Mislim da je ideja da se ide s plutajućim off-shore terminalom jako dobra, a da se ne napušta zamisao o stacionarnom terminalu. Vjerujem da postoje velike šanse da i taj plutajući terminal bude proglašen regionalnim strateškim projektom jer neće biti koristan samo za Hrvatsku već i za druge države”, izjavila je predsjednica na plutajućem terminalu, gigantskom brodu “Independence” čiji naziv simbolički odražava nedavno stečenu energetsku neovisnost te baltičke države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica smatra da bi se hrvatski LNG na Krku pokazao koristan i za Ukrajinu.

“Bio bi važan i za Ukrajinu. Znamo da danas energetska neovisnost diktira i političku neovisnost, izgradnjom reverzibilnog toka prema Mađarskoj i Ukrajini svakako bi se osiguralo da Ukrajina bude manje ovisna o trenutnim izvorima plina”, istaknula je predsjednica.

Vjeruje da bi LNG na Krku omogućio Hrvatskoj i ostalim zemljama energetsku učinkovitost, neovisnost i niže cijene plina, što znači konkurentnije gospodarstvo i bolji život za građane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grabar-Kitarović nije skrivala da ju je dojmila viđena tehnologija, ali i ekološka zaštita, no posebice je ostala od dojmom činjenice da Hrvati čine 30 posto posade, a među časničkim kadrom i 90 posto.

“Nadam se da ćemo ih uskoro premijestiti na naš otok Krk”, rekla je predsjednica.

“Očito je da se jedan ovakav terminal isplati”, kazala je predsjednica i dodala da je u razgovoru s litavskim kolegama i stručnjacima zajednička ocjena da je područje na Krku “strateški iznimno povoljno”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je jedna točka koja nedostaje u energetskom povezivanju Europe i to bi doista nadogradilo energetsku kartu Europe i Hrvatsku još više geopolitički učvrstilo”, istaknula je šefica hrvatske države.

Ulogu LNG terminala u Klaipedi ocijenila je “neprocijenjivom ” za regionalnu energetsku sigurnost.

On je ne samo alternativni izvor energije, nastavila je predsjednica, već i izvor energije plina za otprilike pola godine u Litvi i drugim baltičkim državama.

U pratnji hrvatske predsjednice bio je i litavski ministar energetika Rokas Masiulis koji je dan ranije s hrvatskim ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem potpisao Memorandum o razumijevanju o suradnji dviju zemalja na području energetike. On je pojasnio da je Litva ruski plin plaćala skuplje od svih ostalih članica Europske unije, ali da izgradnjom terminala njegova zemlja “konačno uživa energetsku neovisnost”, te da je za preostali dio koji još uvozi srušila cijenu za 20 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kada imate mogućnosti biranja uvijek možete postići bolju cijenu. U početku nam je bilo bitno da izgradnjom ovog terminala dobijemo mogućnost izbora i nismo razmišljali o razlici u cijeni. Sada uviđamo da je to najmudrija odluka koju smo mogli donijeti”, rekao je Masiulis.

Istaknuo je da tržište funkcionira, a splasnuo je i politički pritisak jer je Rusija izgubila tu prednost koju je imala da bi Litvu politički ucijenjivala.

“Cijene su gotovo najbolje u Europi. Ovo je jedna uspješna priča”, zaključio je Masiulis.

Nakon što je 2014. brod izgrađen u Južnoj Koreji pristao u baltičku luku Klaipedu predsjednica Grybauskaite je kazala da je “Litva na vrijeme donijela odvažnu odluku o izgradnji terminala” kako bi stekla energetsku neovisnost od ruskog Gazproma, najvećeg svjetskog opskrbljivača plinom i do tada jedinim izvorom tog energenta za Litvu.

“Litva sada ima izbor”, kazala je tada Grybauskaite. Jučer je na konferenciji za novinare nakon susreta s Grabar-Kitarović uputila poziv Hrvatskoj da što prije prione poslu, poručujući da nema što čekati. Pritom ističe da “ne treba čekati na financijske resurse EU-a”.

“Za vašu je zemlju to prioritet i odgovornost svih političara”, kazala je jučer Grybauskaite nakon sastanka s hrvatskom predsjednicom u četiri oka i pojasnila da je u taj projekt krenula s jednom, a završila ga s drugom vladom.

Ministar Panenić najavio da bi Hrvatska LNG terminal na Krku mogla imati već 2018. godine.

Predsjednica se u Klaipedi susrela sa hrvatskim časnicima koji rade na “Independencu”, a ima ih od Rijeke do Dubrovnika. Svi su izrazili spremnost vratiti se u Hrvatsku i raditi na domaćem terminalu na Krku.

Plutajući LNG terminal “Independence” je golemi brod veličine tri nogometna igrališta, kapaciteta od 170.000 prostornih metara plina koji je od norveške tvrtke Hoegh Holdings državni operater Klaipedos Nafta AB unajmio na 10 godina, uz mogućnost kupnje replinifikacijske jedinice. Hoegh je zadužen za održavanje i posadu.

Ta je projekt Litvu koštao 128 milijuna američkih dolara.

Kada bi radio s punim kapacitetom od skoro četiri milijarde prostornih metara godišnje, terminal bi mogao pokriti 80 posto potreba plina cijelog Baltika, uključujući Latviju i Estoniju.

Litva tvrdi da se radi o geopolitičkom projektu koji bi mogao odrediti budućnost cijele regije.

Bivša sovjetska republika, najveća u baltičkom triju, bila je prva koja je razdragano proglasila nezavisnost od bivšeg SSSR-a i sada prva među njima koja je postala i energetski neovisna od Moskve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.