Potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio je rezultate povlačenja novca iz europskih fondova za ovu godinu te očekivanja za iduću, javlja HRT.
Smatra da smo do sada odradili dobar posao. Radi se, istaknuo je, brzo i učinkovito. U brojevima – u proračun EU-a uplatili smo 423 milijuna eura, dok smo do kraja studenoga povukli 455 milijuna.
Europarlamentarka Ivana Maletić (HDZ) tvrdi da danas izneseni podaci – nisu točni. Potpredsjednik je rekao da smo uplatili u europski proračun 423 milijuna eura. Nažalost uplatili smo 460 mlijuna eura, a dobili 455. Znači i ta brojka mu je kriva. U minusu smo 5 milijuna eura, ali potpuno je nebitno ta igra s tim brojkama jesmo li u minusu ili u plusu bitno je to da u Hrvatskoj nema projekata, smatra.
Jedna od najuspješnijih županija je Osječko-baranjska. Karta dogovorenih projekata može se vidjeti na www.strukturnifondovi.hr/karte-projekata.
U Hrvatskoj se trenutno provode projekti sufinancirani iz europskih fondova ukupno vrijedni približno pet milijardi kuna, a plan za iduću godinu je podići taj iznos na 11 milijardi kuna, rekao je Grčić. Provedba sufinanciranih projekata odvija se sporije od ugovaranja, a ubrzanje je strateški Vladin prioritet jer će fondovi EU-a biti glavni izvor financiranja javnih projekata, rekao je Grčić na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, provedba najviše zapinje u otezanju postupaka javne nabave, najviše zbog žalbi te krize građevinarstva. Neslužbeno se pak doznaje da su problem i slabije pripremljeni projekti.
Govoreći o velikim infrastrukturnim projektima za koje se raspisivanje natječaja za izvođenje radova planira do kraja rujna 2015. godine, a sufinancirani su unutar programa Konkurentnost i kohezija, spomenuo je drugu fazu razvoja Zračne luke Dubrovnik s vrijednošću 1,3 milijarde kuna, razvoja riječke vodno-komunalne infrastrukture (851,5 milijuna kuna), regionalni centar gospodarenja otpadom Piškornica (614,1 milijun kuna) itd. Takvih projekata sve skupa je 15, ukupno vrijednih 4,8 milijardi kuna, kaže Grčić.
Grčić je i danas ponovio da se financijski efekti ulaska Hrvatske u EU ne mogu očekivati prerano, već treba pričekati da novac počne pristizati za projekte u realizaciji. Njegovi grafikoni pokazuju da vrijednost ugovorenih projekata raste brže od vrijednosti ukupnih isplata te da je sadašnja vlada uspješnija od prethodne u korištenju EU-ovih fondova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa