Optimalni rokovi za provedbu proljetne sjetve na području Slavonije i Baranje su u tijeku. Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek, na području Osječko-baranjske županije ovog bi proljeća trebalo biti zasijano 137.200 hektara, od čega će više od polovine površina biti zasijano merkantilnim kukuruzom, prenosi Glas-Slavonije.hr
Dosta je velik interes i za sjetvu soje ovog proljeća, jer ima stabilnu cijenu, siguran otkup a pogodna je za provedbu zelene gnojidbe. Istodobno je slab interes za sjetvu suncokreta kojeg će prema procjenama biti zasijano 30 posto manje nego lani.
Kako navodi Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, stanje na terenu je vrlo raznoliko.
„Veliki poljoprivredni sustavi poput Belja i Novog agrara intenzivno rade na provedbi proljetne sjetve. Sjetvu kukuruza počeli su 7. travnja i silažni su već zasijali na oko 50 % površina, a merkantilni na 15-ak posto površina. Belje je već zasijalo i suncokret na 1271 hektaru, Novi agrar na 70 % površina, a od ponedjeljka, 13. travnja, kreću u sjetvu soje. Ovdje valja istaknuti kako velike poljoprivredne tvrtke imaju dobro razrađenu proizvodnu strategiju, dobro su opskrbljene svim potrebnim repromaterijalom i kvalitetnom poljoprivrednom mehanizacijom, što im omogućuje da mogu vrlo brzo obaviti sve radove na poljima, kaže Nad.
Nažalost to nije slučaj sa malim poljoprivrednicima. Kod malih je poljoprivrednika kad je riječ o provedbi proljetne sjetve situacija vrlo neizvjesna. Osim što mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju znatno slabiju mehanizaciju osjeća se veliki nedostatak novca za uspostavu nove proizvodnje. Dio poticaja koji su dobili otišlo je na podmirenje troškova života.
„Na selu trenutno vlada apatija a paradoksalno je da seljaci odustaju od proizvodnje i u podzakup daju svoje oranice a u zadnje vrijeme čak i svoje vrtove“, kaže Nad, te dodaje kako se rapidno smanjuje broj poljoprivrednih gospodarstava koji se bave ratarskom i stočarskom proizvodnjom, napominjući kako ima primjera da se u selu pravom poljoprivrednom proizvodnjom bave svega po tri ili četiri obitelji a ostali životare od poticaja ili čekaju socijalu – kaže Nad.
Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB), također navodi kako po selima vlada apatija.
„Naši su seljaci sve do sada pokazivali veliku žilavost. Međutim, došli su do zida i dalje ne mogu. Prije su nekako mogli prebroditi jednu-dvije teške proizvodne godine, ali četiri-pet zaredom ih je dotuklo. Cijena repromaterijala raste, a robu nemaju komu prodati, a kad i imaju, onda je to po vrlo niskoj cijeni i s dugim rokom naplate. Zato mali poljoprivrednici sve više odustaju od proizvodnje, oranice daju u podzakup i životare od poticaja. Ako daju u zakup vlastitu zemlju, to je u redu, ali problem je što se u podzakup daje i državna zemlja“, kaže Zdravčević te dodaje kako je na selu vrlo čudna situacija.