Na petom sastanku država članica Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save održanom u utorak u Zagrebu na ministarskoj razini, kako je rečeno na konferenciji za novinarima u stanci sastanka, prihvaćena je deklaracija koja određuje planove upravljanja poplavama i obnovu plovidbe na Savi.
Istodobno 15 nevladinih udruga koje se bave zaštitom prirode iz srednje i jugoistočne Europe zatražilo je otvorenim pismom od sudionika da se suzdrže od potpisivanja deklaracije dok se plan upravljanja ne revidira jer smatraju da “počiva na obmanjujućim i netočnim podatcima”.
Sporazum Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije koji je stupio na snagu 2004. ima, kako je rečeno na konferenciji, veliko značenje za prekograničnu suradnju vezanu uz vode.
Ministri i njihovi izaslanici dali su službene izjave u kojima su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i izrazili spremnost za rješavanje zajedničkih problema na Savi.
Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je da se na deklaraciji radilo mjesecima i da je ona odličan temelj za nastavak regionalne suradnje i održivog razvoja na Savi.
Njome se odobrava plan upravljanja slivom rijeke Save nakon uspješno završenoga prvog ciklusa od 2009. do 2015., koji je “odlična platforma” za sljedeći ciklus upravljanja od 2015. do 2021., istaknuo je, dodajući da su sve članice izrazile spremnost na suradnju, posebno na zajedničkom projektu zaštite od poplava jer su one, uz vodno gospodarstvo, jedna od najvažnijih obveza koje imamo.
U to spadaju planovi upravljanja rizicima te sve one mjere poput razmjene informacija, te izgradnje sustava prognoziranja i upozoravanja. Hidrološke i klimatske promjene uzrokuju elementarne nepogode i katastrofe, pa ih je potrebno svesti na što manju razinu, kazao je, uz ostalo, ministar Jakovina.
Slovenska ministrica zaštite okoliša Irena Majcen istaknula je važnost dugoročne suradnje na zaštiti od poplava, kojih je ove godine bilo dosta u Sloveniji.
Direktor srbijanske Državne direkcije za vode Miodrag Pješčić rekao je da je deklaracija pomoć Srbiji na putu u Europsku uniju na kojemu ta zemlja kad je riječ o okolišu treba uložiti oko 10 mlrd eura. Također je rekao da je Savska komisija primjer uspješne suradnje u regiji.
Tajnik bosanskohercegovačkog Ministarstva komunikacija i prometa Igor Pejić istaknuo je da je taj projekt veliku pomoć za BiH, ali je izrazio žaljenje zbog suspenzije financijskih sredstava za rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save, koju je Europska komisija izrekla BiH zbog “nepostignutog napretka na političkoj razini u pogledu dogovora o uspostavi efikasnog mehanizma koordinacije europskih integracija”.
Predsjednik Međunarodne komisije za Savu Mitja Bricelj zahvalio je predstavnicima članica na uspješnoj suradnji te je istaknuo da bez iskrenog sudjelovanja, koje uključuje i osobnu odgovornost, planirane mjere neće biti optimalne.
Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, koordinatora kampanje “Spasimo plavo srce Europe” duž rijeke Save, istaknuo je u priopćenju da se spomenuti plan upravljanja temelji na “obmanjujućim i netočnim podatcima te da krši zakonsku legislativu Europske unije i riskira budućnost rijeke Save – jednog od najvrjednijih riječnih ekosustava u Europi”.
Romy Durst iz njemačke zaklade za zaštitu prirode “Euronatur”, stoji u priopćenju, istaknula je da su rijeka Sava i većina njezinih pritoka u izvanredno dobrom ekološkom stanju, a Savska komisija klasificirala ju je gotovo cijelim tokom u ekološki najlošiju skupinu rijeka.
“Naša istraživanja pokazuju upravo suprotno: rijeka Sava i njezine pritoke su uglavnom u vrlo dobrom ekološkom i hidromorfološkom stanju, ali Savska komisija nije prepoznala naše studije”, izjavila je Romy Durst.
Predloženi plan upravljanja potiče izgradnju budućih hidroelektrana i daljnjih regulacija rijeka jer je duž rijeke Save planirana izgradnja barem 19 novih hidroelektrana, a stotine drugih na njezinim pritokama, požalio se Ulrich Eichelmann iz udruge za zaštitu rijeka Riverwatcha.
Nevladine udruge zato traže od Europske komisije da prestane financirati sve projekte koji se temelje na “trenutačnom, nepotpunom i obmanjujućem planu upravljanja”.
“Mi se trebamo više nego ikada brinuti za svoju jedinstvenu rijeku jer se pritisak na njezine ekosustave povećava, čak i pomoću Savske komisije”, zaključio je Ulrich Eichelmann.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
