Recesija u Hrvatskoj će se nastaviti i u ovoj godini, sa smanjenjem BDP-a između 0.5 i 1 posto, dok bi do postupnog poboljšanja trebalo doći u sljedećih 2-3 godine, počevši od 2015., izjavio je danas u Zagrebu voditelj izaslanstva MMF-a Johannes Wiegand.
“Koliki će rast biti ovisi najviše o reformama”, napomenuo je Wiegand na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu.
Wiegand smatra da je do slabljenja hrvatske ekonomije došlo zbog ranjivosti akumulirane u prvih deset godina novog milenija, kada je došlo do „boom“ faze kreditiranja, što je ostavilo mnoga domaćinstva i korporacije u dugovima koje i danas otplaćuju.
Drugi razlog slabljenja ekonomije je, drži Wiegand, to što za razliku od drugih zemalja u regiji Hrvatska ima vrlo slabi izvoz. Wiegand tvrdi da je izvoz slab djelomično i “zbog nesreće” pošto su glavni trgovački partneri Hrvatske također bili u problemima prošlih godina (Italija, BiH, Slovenija) pa je kao posljedica nastala manja potražnja za hrvatskim proizvodima. Wiegand upozorava da ima i strukturalnih slabosti koje su limitirale potencijalni rast hrvatske ekonomije.
„Kako bi se oživio ekonomski rast, treba se pojačati domaća potražnja i pozabaviti se s dugotrajnim strukturalnim zaprekama rasta,“ napominje Wiegand i dodaje kako cilj oporavka leži u privatnom sektor,u koji je akumulirao velike količine duga. Weigand smatra da su predstečajne nagodbe, koje su kao instrument rješavanja korporacijskih dugova uvedene 2012. godine, “vrijedan alat”.
„Jasno nam je da postoje kritike oko predstečajnih nagodbi od strane javnosti, osobito u sumnjama da vlada previše sudjeluje u proceduri predstečajnih nagodbi. Nisam u poziciji da komentiram svaki zasebni slučaj, pa ako se treba baviti detaljima određenih slučaja u redu, ali ne bi se smjelo dovoditi u pitanje efikasnost samog instrumenta koji može pomoći u restabilizaciji, povratku domaće potražnje i rastu.“
Mjere koje hrvatska Vlada predlaže za fiskalnu konsolidaciju kroz rebalans proračuna za ovu godinu MMF ocjenjuje prihvatljivima na kratki rok, jer se radi većinom o mjerama na prihodovnoj strani proračuna, a u srednjem i dužem roku predlažu okretanje održivijim mjerama na rashodovnoj strani.
Wiegand smatra da je tržište rada ojačano donošenjem zakona iz 2013., koji je olakšao proces zapošljavanja, a slijedi i drugi val promjena zakona koji će fleksibilizirati radno vrijeme te smanjiti cijenu rekonstrukcije radne snage u tvrtkama.
„To su kritične reforme jer je opće mišljenje da je hrvatsko tržište rada “neprijateljsko”, što negativno utječe na potencijalne investitore,“ smatra Wiegand i dodaje kako su te promjene potrebne kako bi se ostvarila percepcija da je hrvatsko tržište rada otvoreno prema zapošljavanju.
„Treba doći do financijske ravnoteže u zdravstvenom sektoru. Zdravstveni sektor troši više nego što zarađuje. Neke mjere su poduzete. Vlada je preuzela administraciju nad bolnicama kako bi mogla kontrolirati potrošnju u bolnicama koje imaju zaostatke,“ ocijenio je Wiegand i napomenuo kako je to područje koje zahtijeva posebnu pozornost.
Wiegand se osvrnuo i na poduzeća u vlasništvu države koja su „stalni izvor dugovanja.“
Napominje kako je dobro da se vlada okrenula prema rješavanju problema kao što su brodogradilišta, željeznice, zračni i cestovni promet. Smatra i kako je restruktuiranje i privatizacija takvih poduzeća bila jako skupa za vladu, osobito ako se uzme da je preuzela dugovanja poduzeća na sebe, ali da su ti troškovi bili nužni.
Wiegand ocjenjuje i da hrvatske banke imaju adekvatnost kapitala u regiji što je „zadivljujuće za zemlju koja je 5 godina u recesiji”.
Do ovih rezultata Wiegand je došao analizom podataka koje je s kolegama dobio od NBH, Vlade, radničkih sindikata, komercijalnih banaka i svjetske banke.
Tekst se nastavlja ispod oglasa