Nicole Kwiatkovski: Institucije se nisu oglasile premda je dosuđeno da su banke jednim dijelom kršile prava potrošača

Nicole Kwiatkovski, odvjetnica udruge Franak, koja je podigla kolektivnu tužbu protiv 8 banaka (Zagrebačka, Privredna, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria bank, OTP, Splitska i Sberbanka) zbog kredita u švicarskim francima, odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope, izjavila je za narod.hr da je začuđena općenito u javnosti da su svi jako zadovoljni premda je dosuđeno da su banke jednim dijelom prekršile prava potrošača.

Udruga Franak s udrugom Potrošač podigla je kolektivnu tužbu protiv 8 banaka zbog njihova nezakonita poslovanja, a odvjetnica Nicole Kwiatkowski i aktivni članovi Udruge Franak zajednički su sudjelovali u pripremi kolektivne tužbe, koja je podignuta u travnju 2012.

Iste godine u srpnju održano je prvo ročište, a godinu dana poslije donesena je nepravomoćna presuda kojom se nalaže da tuženih 8 banaka moraju dužnicima u kreditima s valutnom klauzulom CHF ponuditi izmijenjene ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen dužniku uz fiksnu kamatnu stopu koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora.

Visoki trgovački sud 16. srpnja 2014. godine donio je pravomoćnu presudu da su ništetne kamate u svim bankama, osim u Sberbanci, a odbio je i preinačio tužbeni zahtjev vezan za valutnu klauzulu u “švicarcima” za sve tužene banke.

Što ste točno tražili u svojoj kolektivnoj tužbi?

Tražilo se da sud proglasi  nepoštenima odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli u švicarskom franku te da se donesu određene mjere kako banke ne bi više postupale na taj način. U konačnici kad odredbu proglasite nepoštenom onda je ona u stvari ništavna i mora se zamijeniti nekom drugom odredbom.

Da smo mi uspjeli u cijelosti s kolektivnom tužbom to bi značilo u stvari da bi ljudi imali početne rate po tim kreditima, početnu kamatu i da ne bi više  imali kredit u švicarskom franku već kunski kredit. Obračunao bi se po onom početnom tečaju po kojem su dizali kredit.

Što se događalo poslije nepravomoćne presude 4. srpnja 2013.?

To je bio prvi veliki korak, prvi uspjeh za sve potrošače u Hrvatskoj i recimo da je bilo to značajan trenutak i za pravosuđe jer je to bila prva kolektivna tužba u Hrvatskoj i prva presuda donesena na temelju takve kolektivne tužbe. I bila je zanimljiva tema općenito o kojoj se radilo – o bankama, kreditima, osjetljiva tema za šire građanstvo.

U Mađarskoj je to bilo nešto slično što se propitivalo takvo, dok je su se u Austriji rješavali pojedinačni slučajevi – nije bilo kolektivne tužbe.

Veći, masovni pokušaji i pokreti za rješavanje tog pitanja su bili u Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori. Takav sličan problem je i u Francuskoj, Španjolskoj. Na neki način se može reći da je to bilo kretanje u korak Hrvatske s Europom.

Što odluka Visokog trgovačkog suda znači za štediše u švicarcima? Jeste li zadovoljni presudom? Visoki trgovački sud donio odluku da su ništetne kamate u svim bankama, osim u Sberbanci, a odbio je i preinačio tužbeni zahtjev vezan za valutnu klauzulu u “švicarcima” za sve tužene banke.

Ja sam prvenstveno zadovoljna makar nismo uspjeli u cijelosti, nego samo jednim dijelom. Mislim da bi korisnici u kreditima trebali biti zadovoljni s takvom odlukom pogotovo zato što se ta odluka odnosi na ljude koji imaju kredite u francima, eurima i u kunama.

Na sve se njih odnosi odluka, na bilo  koju valutu u kojoj bi imali kredit na koji se odnosi presuda ako imaju promjenjivu kamatnu stopu.

Oni svi su ostvarili pravo da zahtijevaju povrat te više plaćene kamate, ima odluka pozitivan efekt na korisnike kredita.

Što se tiče ovog dijela gdje je odbijeno utvrđenje ništavnosti valutne klauzule – tu naravno ne možemo biti zadovoljni. Poštujemo stav drugog stupnja, Visokog trgovačkog suda, ali ćemo ići na reviziju na Vrhovni sud pa ćemo vidjeti onda kakvo će pravno mišljenje zauzeti.

Kad ljudi mogu početi tražiti povrat novca?

Mogu sad odmah otići u svoju banku i zatražiti da im izvrše povrat. Ako banke ne bude htjele to učiniti u mirnom postupku, onda se mogu obratiti sudu i tražiti povrat te pozvati se na ovu odluku Visokog trgovačkog suda.

Bez obzira o kakvom se kreditu radi, stambeni, namjenski, autokredit, hipotekarni – ukoliko u ugovoru piše da banka može jednostrano mijenjati kamatnu stopu ili nešto slično tome, ukoliko je odredba o toj kamati potpuno nejasna, svatko može tražiti povrat novca.

Imate li možda neke procjene iznosa povrata novca?

Teško mi je to za procijeniti jer  ne znam koliko ima raznih kredita, ovisi i o visini kredita – jako je teško za procijeniti koliko bi to bilo u prosjeku iznos.

A nekakav ukupni iznos koje bi banke sve zajedno trebale vratiti, meni je jako teško procijeniti.

Trenutno udruga Franak radi obrasce s kojima bi se ljudi mogli obratiti bankama za povrat isplaćenih kamata.

Na koga se odnosi povrat novca – na kredite koji su otplaćeni ili neotplaćeni?

Odnosi se na obje vrste, jedini problem je ako su ljudima koji su otplatili kredite možda jedan dio zastario. Obzirom da je zastara 5 godina treba vidjeti ako je netko otplatio kredit u 2009. godini. Oni koji još uvijek otplaćuju na neki način su u boljoj poziciji.

Koji su sad daljnji koraci?

Ići će revizija na odluku Vrhovnom sudu i čekamo što će odlučiti.

Koji su vaši dojmovi nakon svega?

Ja sam zadovoljna s obzirom da je to prvi takav slučaj, prva kolektivna tužba. Ona je djelomično uspjela. Možda sam malo začuđena da se sada to ne pokušava mirnim putem riješiti, možda malo i začuđena općenito u javnosti da su svi jako zadovoljni premda je dosuđeno da su banke jednim dijelom prekršile prava potrošača.

Smatrate li da je javnost indiferentna ili nedovoljno informirana o toj temi?

Sami korisnici kredita vjerojatno nisu, ali šira javnost definitivno je indiferentna. Pogotovo  neke institucije koje ne bi smjele biti indiferentne i koje bi se trebale oglasiti po pitanju ove presude i činjenice da je ipak presuđeno da su banke jednim dijelom kršile prava potrošača. Tu pogotovo mislim na Hrvatsku narodnu banku,  što me začuđuje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: hrt