Dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đuro Njavro izjavio je za narod.hr kako je sadašnji trenutak Hrvatske sve samo ne dobar, te da je Hrvatska na dnu popisa europskih zemalja ako se mjeri stopom rasta ili brojem nezaposlenih, osobito mladih i danas je prijeko potrebno vodstvo za promjene, odlučna i stručna Vlada koja je spremna nositi se s izazovom potrebnih promjena, a da pri tom ne ugrozi postignuća prošlih desetljeća.
Ističe kako časopis „Economist“ ne stoji previše ozbiljno iza objavljene svjetske ljestvice najgorih ekonomija na svijetu gdje je Hrvatska zauzela deseto mjesto, jer niz takvih ljestvica spada u kategoriju „pojednostavljenih poštapalica za medijske pokude ili pohvale
Upitan imaju li pravo iz tog svjetskog lista kad su Hrvatsku stavili na tu poziciju, s obzirom na loše rezultate iz novijeg razdoblja u kojem Hrvatska stagnira i nazaduje, Njavro je objasnio, ako se sagledaju hrvatski rezultati u dužem slijedu, može se reći da tada ukupno gledano i nije bilo toliko loše.
„Sanirali smo naslijeđe uništene komunističke ekonomije, koja je već 1980-ih prestala vraćati inozemne dugove, a urušila se desetak godina poslije u hiperinflaciji. Prebrodili smo agresiju i pobijedili u Domovinskom ratu, u najvećoj mjeri sami smo financirali obranu i obnovu, izgradili institucije države i tržišnog gospodarstva kakve prije nismo poznavali. Mnogo smo uložili u modernizaciju prometne i druge infrastrukture,“ tvrdi Njavro i dodaje kako zemlja ima značajne devizne pričuve u središnjoj banci i veliku nacionalnu štednju građana u bankama.
„Zahvaljujući i socijalnim politikama prošlih desetljeća kada je najveći broj obitelji postao vlasnikom stana ili kuće, kao društvo smo prilično otporni, izdržljivi na krizu. Pri tome, Hrvatska je u grupi EU zemalja koja u zadnjih šest godina nije tražila niti primila pomoć MMF-a, niti novih europskih fondova spasa.“
Hrvatska nije Finska
Njavro se osvrnuo na hrvatsko članstvo u Europskoj uniji koje nije pridonijelo oporavku hrvatske ekonomije. Smatra kako u posljednjih 12 mjeseci hrvatska ekonomija „vidno kaska“ iza drugih u EU. Tvrdi kako se treba hitno pokrenuti i provesti potrebne prilagodbe koje osiguravaju nov, dugoročno održiv rast. Ocijenio je kako se moglo to i prije postići da se nisu propustile brojne prilike i mogućnosti, a kao rezultat toga „neobrađena zemlja i nezaposleni mladi ljudi doslovce vape za promjenom.“
Njavro smatra kako se Hrvatska uspoređuje s politički stabilnom Finskom, koju je kriza zahvatila u isto vrijeme, ali se za razliku od Hrvatske, za koju kaže da je pritisnuta nasljeđem komunizma, tranzicijskih i ratnih zala i razaranja pod stalnim vanjskim pritiscima, Finska mogla osloniti na izgrađenu solidnu javnu upravu i pravosuđe, značajnu privatnu industriju, diferenciran kreditni sustav, uhodane odnose na tržištu rada, itd.
Upitan za mišljenje oko prognoza Eurostata po kojima je Hrvatska u veljači ove godine zabilježila najveći pad sezonski prilagođene industrije na mjesečnoj razini među članicama EU, Njavro je rekao kako je to posljedica „nečinjenja“.
Boljim uvjetima rada do rješavanja problema nezaposlenosti
„Hrvatska je neuspješna u prilagodbi novim okolnostima koje su u svijetu i Europi nastupile nakon financijske krize 2008. Brojne zemlje koje su i više od Hrvatske bile pogođene tom krizom, npr. Irska, u međuvremenu su se prestrojile i danas ponovo rastu i zapošljavaju,“ objasnio je Njavro i dodao kako je Hrvatska ostala zarobljena u prevelikim očekivanjima da će država pokrenuti ekonomski rast, a stalnim povisivanjem poreznog parafiskalnog tereta Vlada je nastojala financirati prevelike i neučinkovite javne izdatke.
Navodi kako visoki porezi i način njihova ubiranja ne potiču domaće poduzetnike na ulaganje i zapošljavanje, a odvraćaju i dolazak stranih poduzetnika, te da takav postupak čini hrvatski gospodarski prostor nekonkurentnim.
„Ukupna cijena neto plaće od 3000 eura za poduzeće u Hrvatskoj je gotovo 7000 eura, a u EU članici Bugarskoj manje od 4000. Nad takvim podatcima se moramo zamisliti i brzo, ali promišljeno osigurati u Hrvatskoj bolje uvjete rada i poslovanja. Samo tako će se početi rješavati naš najveći problem – nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih,“ naveo je Njavro.
Na upit naroda.hr oko nedavnih najavljivanja daljnjeg „krpanja rupa“ u proračunu preko novih nameta bez reformi, Njavro je objasnio kako u izbjegavanju pravih, a potrebnih promjena i prilagodbi, ne preostaje ništa nego preživljavanje od danas do sutra, od jednog do drugog novog i uvijek sve težeg zaduženja.
Navro navodi kako je Hrvatskoj danas prijeko potrebno vodstvo za promjene, odlučna i stručna Vlada koja je spremna nositi se s izazovom potrebnih promjena, a da pri tom ne ugrozi postignuća prošlih desetljeća.
„Ostajem optimist, jer mislim da hrvatski narod i u zemlji i u iseljeništvu ima dovoljno volje, znanja i raspoloživih kapitala, kako bi Hrvatska, (i uz pomoć naših partnera u Europskoj uniji i SAD-u) ekonomskim zaokretom i onim što u HDZ-ovu gospodarskom programu nazivamo “pametnom državom”, pokrenula promjene,“ zaključio je Njavro.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
