Koliko je ugrožen financijski sustav Hrvatske? Jesu li hrvatske banke poštivale pravila? Jesu li HNB i HANFA napravile sve što je trebalo?
Gosti urednika i voditelja emisije ‘Otvoreno’ Domagoja Novokmeta na HRT-u bili su: Damir Odak, viceguverner HNB-a, Petar- Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, dr. sc. Dominik Vuletić, Ekonomski fakultet u Zagrebu, dr. sc. Vlado Brkanić, ekonomski stručnjak (RRiF) i Frenki Laušić, novinar Slobodne Dalmacije.
Oko 70 posto faktoringa u Hrvatskoj vezano je uz Agrokor, otkrio je Petar- Pierre Matek. Rekao je kako je u faktoring društvima, prema stanju na kraju 2016., eskontirano 3 mlijarde i 700 milijuna kuna. Potraživanja dobavljača po mjenicama iznosila su 3 milijarde kuna, pojasnio je.
Prilikom izdavanje mjenica, financijska služba je trebala planirati dospijeće i isplatu mjenica. Na ovaj način su vjerovnici, dobavljači i zajmodavci samo privremeno riješili svoju naplatu, kazao je Vlado Brkanić. To je bila financijska poluga mimo banaka kojom su u Agrokoru mislili popraviti likvidnost, ali sada je cijela ta konstrukcija pala u vodu, dodao je.
Temeljem zakona o osiguranju oni su morali izdavat mjenice kako bi odgodili dospjelo plaćanje na rok od godinu dana. Svi koji su to prihvatili znali su da odgađaju svoju naplatu. Dodao je kako to nije odgovornost ni banke ni HANFA-e, jer mjenicu izdaje svaki poslovni subjekt za sebe.
Svima je odgovaralo proširenje tržišta na Sloveniju i druge države, a sad svi tuku po Agrokoru.
Damir Odak rekao je da je mjenica u kreditnim poslovima danas dosta netipična i zapravo zastarjeli financijski instrument. Na upit o tome zašto bi se netko oslonio upravo na mjenicu kazao je to obično znači da nešto nije u najboljem redu.
Kazao je kako je skok u korištenju mjenica bio primijećen, nakon čega su promotrili tržište i počeli pratiti rizike. Zatim su bankama počeli stavljati limite velike izloženosti, pojasnio je Odak i istaknuo da HNB nema ovlaštenja da reagira dalje od tih limita. Kazao je kako je on uvijek isti i iznosi 25 % kapitala. Prvi zapisnici koje je on zatekao su iz 2011. i od onda se sve veći krug poduzeća pokazivao kao rizik.
Smatra da je u zakon trebalo uvesti članak o kaznenom djelu protiv financijske stabilnosti i da bi se u tom slučaju on mogao primijeniti na situaciju u Agrokoru.
Mjenice su korištene kao zamjena za novac i kao nadoknada za likvidnost. Očito je da su regulatorne institucije znale, prvenstveno HANFA koja nije smjela dopustiti takav Agrokorov udio u faktoring društvima, tvrdi Dominik Vuletić. Smatra da se sve trebalo riješavati prije i da zakon, poznatiji kao Lex Agrokor, uopće nije bio potreban. Napomenuo je da je problematično kada trgovačko društvo izda mjenicu, a nema nikakvog pokrića za nju.
Ako izdajete mjenice bez ikakve osnove i ako vjerovnici ne vjeruju vašim financijskim izvješćima- onda ne odgovaraju knjigovođe koje su izdavale mjenice, nego članovi Uprave i nadzornih odbora po svojoj funkciji, rekao je Vuletić i dodao da DORH treba istražiti njihovu kaznenu odgovornost. Cijelo društvo je premreženo tom korporacijom. Zamislite, sin državnog odvjetnika je zaposlenik Konzuma!
Odak je kazao kako je prema godišnjem izvješću s kraja 2015. izdano 6 i pol milijardi mjenica i da su one bile svima poznate i u javno objavljenim izvješćima.
O tome je su li financijska izvješća Agrokora korektna ili ne, ovisit će brojne pravne tužbe, kazao je Frenki Laušić. Smatra da DORH nema pojma što se događa, kada je riječ o tome smije li trgovačko društvo izdavati mjenice bez pokrića ili ne.
Na upit o kontinuiranom odgađanju usklađivanja poslovanja faktoring društava s europskim standardima, Laušić je rekao kako je to produljila i Milanovićeva vlada 2105., kao i vlada Tihomira Oreškovića. Tada je kao jedan od obrazloženja bio da se faktoring društva nisu stigla prilagoditi novom zakonu o faktoringu i da će velik broj ljudi izgubiti posao ako se to sad presiječe, pojasnio je.
Emisiju pogledajte u cijelosti:
