Proračunski manjak u 2014. godini iznosio je 18,39 milijardi kuna, što je gotovo 450 milijuna manje nego je pokazala prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS), dok je dug opće države bio 279,57 milijardi kuna ili 5 milijuna kuna više.
Listopadsko izvješće DZS-a, objavljeno u utorak, govori da je manjak sektora opće države za 2014. godinu iznosio 18,39 milijardi kuna, naspram 18,8 milijardi kuna, koliko su pokazivali podaci objavljeni u travnju ove godine. Prema novim podacima, manjak opće države lani je bio na razini od 5,6 posto BDP-a, odnosno 0,14 posto BDP-a
manje nego što su pokazivali podaci iz travnja.
Dug opće države je, pak, u 2014. godini iznosio 279,57 milijardi kuna ili 85,1 posto BDP-a, dok su prethodni podaci govorili o dugu na razini 279,56 milijardi kuna ili 85
posto BDP-a.
Prema podacima objavljenima u utorak, smanjenje iznosa manjka opće države rezultat je nižeg manjka središnje države – u travnju je objavljeno kako je on bio na razini višoj od 19,98 milijardi kuna ili 6,1 posto BDP-a, dok prema novim podacima manjak središnje države za prošlu godinu iznosi 19,5 milijardi kuna ili 5,9 posto BDP-a.
Iz DZS-a pojašnjavaju kako se najznačajnije promjene u odnosu na travanjske podatke odnose na promjenu iznosa poreza na dobit za 785 milijuna kuna radi primjene metode novčanoga vremenskog prilagođavanja te na tretman dokapitalizacije Petrokemije u iznosu od 250 milijuna kuna. Navedeno, uz ostale manje značajne promjene, rezultira ukupnim pozitivnim utjecajem na deficit od 0,14 posto BDP-a. Na strani aktive, pak, došlo je do promjena u svim izvještajnim godinama zbog korigiranja transakcija za tečajne razlike na depozitima kod svih podsektora države. Na strani pasive u 2014. kod središnje države došlo je do smanjenja zbog korigiranja dvostrukoga knjiženja vanjskih kredita HAC-a koje su otkupile domaće banke, a kod lokalne države došlo je do povećanja zbog korekcije kredita JPP-a Lora, pojašnjavaju iz DZS-a.
Riječ je o podacima iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, na kojem se temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto i konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Osim podataka za prošlu godinu, novim je statističkim izvješćem DZS revidirao i podatke od 2011. do 2013. Tako je, prema novoobjavljenim podacima, deficit države u 2011. bio 831 milijun kuna (0,25 posto BDP-a) veći nego što je ranije objavljeno, a za 2012. je taj iznos veći za 155 milijuna kuna (0,05 posto BDP-a), dok je za 2013. smanjen za 21 milijun kuna (0,01 posto BDP-a).
Prema novim podacima, manjak opće države za 2011. iznosi 25,86 milijardi kuna (ranije 25,03 milijarde kuna), za 2012. je 17,65 milijardi kuna (ranije 17,5 milijardi kuna), a za 2013. 17,65 milijardi kuna (ranije 17,67 milijardi kuna).
Tekst se nastavlja ispod oglasa