Hoće li reformski potezi u vrijeme krize smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost ili će produbiti društvenu nejednakost, raspravljano je u srijedu na simpoziju na kojem su stručnjaci komentirali poglavlja Nacionalnog programa reformi (NPR) za razdoblje 2015-2017., koji je Vlada usvojila u travnju i uputila Europskoj komisiji (EK).Cilj je simpozija skrenuti pozornost javnosti na taj program i vidjeti kako je moguće povezati socijalne mjere s mjerama iz tri Vladina strateška cilja – jačanje gospodarstva, odnosno podizanje konkurentnosti, upravljanje javnim rashodima i poboljšanje kvalitete javnih službi, rekao je potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković.
Vlada je NPR donijela na temelju osam preporuka EK-a, utvrdila tri strateška cilja koja su kasnije razrađena u deset područja, od reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava, stečajne politike, jačanje poduzetništva itd. Sve bi reforme trebale dovesti do bolje kvalitete života, a naše je pitanje hoće li se to dogoditi, rekao je Marković.
Koliko se novca može povući iz EU fondova
Glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske Nikola Buković ocijenio je da u provedbi reformi mogu pomoći EU fondovi. Smatra da su socijalna pitanja dosta dobro strukturirana u reformske programe, no osnovno je pitanje koliko ćemo tog novca biti sposobni povući.
EU fondovi doživljavaju se kao motor razvoja, no to je prihvatljivo za visoko razvijene države, a u Hrvatskoj, gdje su socijalna zaštita i obrazovanje ispod standarda EU-a, ne zna se koliko će biti moguće toga ostvariti bez dodatnog ulaganja iz proračuna i drugih javnih izvora, kazao je Buković.
Navodeći da je fokus reformi na ekonomskom rastu, održivosti duga i reformi javne uprave, predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nino Žganec problematičnim je ocijenio što se isključivo govori o trošku, dok se uopće ne priča kako poboljšati socijalnu sferu da bude efikasnija i kvalitetnija, a stručnjaci educiraniji.
U socijalnoj politici na snazi su samo palijativne mjere kao što je oprost duga, nema sustavnog pristupa i to nije dobro, rekao je. Hrvatska za socijalnu zaštitu godišnje izdvaja 21 posto BDP-a, što je daleko ispod prosjeka EU-a od 29 posto.
Za socijalu tek 0,6 posto BDP-a
Najveći dio tih sredstava ide u mirovinski i zdravstveni sustav, a na čistu socijalu otpada izuzetno malo – tek 0,6 posto, rekao je Žganec.
Anny Brusić iz Hrvatske udruge poslodavaca istaknula je da Vlada ove godine za mjere zapošljavanja namjerava izdvojiti oko 1,5 milijardi kuna, što je veliki novac koji će ostaviti traga na tršištu rada.
Mjere ciljaju prema najslabijim kategorijama nezaposlenih – mladima i slabije obrazovanima. To može olakšati zapošljavanje ali ključ je u poslodavcima koji jedini otvaraju realna radna mjesta.
S druge stane, navela je, u Hrvatskoj već desetak godina postoje anomalije koje za posljedicu imaju da je od 300.000 nezaposlenih njih oko 100.000 potpuno nezapošljivo s obzirom na kvalifikacije.
Stoga, smatra Brusić, Hrvatska što prije mora napraviti reformu strukovnog obrazovanja, u kojem je 70 posto učenika. Upravo je to bio uvjet EK-a da Hrvatska povuče sredstva, što nismo napravili pa su nam novci izmaknuli, naglasila je Brusić.
Predsjednik nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever zamjerio je Vladi što u izradu Nacionalnog programa reformi nije uključila sindikate i poslodavce.
Nažalost, bili smo isključeni i dokument smo vidjeli kada ga je Vlada u travnju objavila na svojim web stranicama, rekao je Sever.
